Na tematskoj sjednici saborskog tijela koje se uobičajeno naziva Antikorupcijsko vijeće »Ima li korupcije u Državnim nekretninama d.o.o., trgovačkom društvu u vlasništvu RH«, dominirala je polemika direktorice tog poduzeća Mirele Habijanec i njegove djelatnice, zviždačice Maje Đerek. Ali, možda je još zanimljivija bila rasprava o tome smiju li mediji predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića nazivati – Njonjo.

Prošlo je već i petnaestak godina od kada su neki dužnosnici HDZ-a koji nisu baš simpatizirali Jandrokovića u medije plasirali da je njegov navodni nadimak Njonjo. Sam se Jandroković, u to vrijeme ministar vanjskih poslova, kleo da ga nitko nikad nije tako zvao. No, sve do danas se u javnosti održao taj Jandrokovićev nadimak ili »nadimak«.

Jučer je HDZ-ov zastupnik Tomislav Klarić, gradonačelnik Bakra, opet ukazao na ovaj problem. Učinio je to u osvrtu na istup novinarke Ane Raić, koja je uime HND-a negodovala jer je dio izlaganja državne tajnice Sanje Bošnjak shvatila na način da je ona rekla da ne treba vjerovati medijima koji lažno tvrde da je svugdje korupcija.

– Novinari obavljaju odgovoran posao i treba ih podići i na nekakav viši pijedestal. Ali, ne mogu se složiti s vama da ne postoje mediji koji nisu tendenciozni, koji ne dezinformiraju javnost i, ne znam iz kojeg razloga, kreću napadački. Kakav je to, recimo, medij koji predsjednika Hrvatskog sabora, čovjeka koji je institucija, oslovljava Njonjo? On ima svoje ime i prezime i obnaša odgovornu dužnost i pitanje je to i za zamjenicu pučke pravobraniteljice, upozorio je Klarić.

Zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja mu je i odgovorila.

– Postoji sloboda izražavanja. Europski sud za ljudska prava ima vrlo razvijenu praksu u vezi toga da javne osobe moraju trpjeti nekad i nešto što je za njih i uvredljivo i nije im drago čuti, kazala je Kesonja.

Klarić nije bio zadovoljan njezinim tumačenjem.

– Ako sam dobro shvatio, ja o vama kao javnoj osobi mogu izmisliti neki pogrdan nadimak, mediji će to svaki dan objavljivati u naslovima, a vi ćete to morati trpjeti, konstatirao je HDZ-ov zastupnik.

Posljednju je riječ imala Dijana Kesonja.

– Samo kažem da Europski sud ističe da svi mi koji smo javne osobe moramo trpjeti kritike u većoj mjeri nego građani koji nisu javno izloženi. Ako se u nekim situacijama prekorači granica, o tome odlučuje sud ako do toga dođe, zaključila je.