Dok su osamdesetih godina prošlog stoljeća poljski komunisti u Varšavi sa strepnjom gledali prema Vatikanu, ne znajući kako se postaviti prema »svom Poljaku« Karolu Wojtyli, danas američki predsjednik Donald Trump proživljava sličnu noćnu moru. Trumpov posljednji protivnik na kojeg neumorno preko društvenih mreža obasipa kritike je »njegov Amerikanac« u Vatikanu, papa Lav XIV., no s tom razlikom da ovaj Papa savršeno barata istim oružjem kojim je Trump pokorio Ameriku. Odličnom komunikacijom i identitetom iskrenog Amerikanca.

Napadi američkog predsjednika eskalirali su nakon što je Papa, tijekom nedjeljne mise u bazilici svetog Petra u Vatikanu jasno upozorio na krive procjene velikih sila koje postaju nepredvidljive i agresivne. Nije pri tome imenovao Trumpa, no svima je bilo jasno o komu se radi i na što Papa misli, pa je američki predsjednik odmah poslao poruku preko svoje društvene mreže Truth Social.

Povijest sukoba

– Da nema mene, Lav nikada ne bi bio izabran papom. Nije bi ni na kakvoj listi, a postavili su ga samo zato što je Amerikanac, misleći da će se tako lakše nositi sa mnom. Da ja nisam u Bijeloj kući, on ne bi bio u Vatikanu, objavio je Trump u svom podužem postu. I otvorio još jednu Pandorinu kutiju.

Ne samo da je svojom objavom, praćenom ilustracijom generiranom uz pomoć umjetne inteligencije koja prikazuje Trumpa kako, poput Mesije, iscjeljuje čovjeka na bolesničkom krevetu, izazvao zgražanje i negodovanje javnosti, već su i neki od njegovih bliskih saveznika, poput talijanske premijerke Giorgie Meloni, ustvrdili kako je takvo ponašanje neadekvatno i neprimjereno. Najveći udar sigurno mu predstavljaju oštre kritike koje na Trumpov račun stižu od pristaša na religioznoj desnici, od sloja glasača na koje je, do sada, mogao računati. Može li na njih računati i dalje, veliko je pitanje.

– Velik dio katoličke populacije u Americi nije nužno i vrijednosno lojalan MAGA pokretu i radikaliziranoj kršćanskoj retorici. Temelj kršćanske doktrine oko Trumpa jest radikalni evangelički protestantizam kojem je u srži prvenstveno nacionalni ekskluzivizam. Nemali broj puta se takav oblik kršćanstva nalazio u izravnoj koliziji s katoličkom populacijom u Americi, što nije samo pitanje aktualnih političkih zbivanja, već i duboke i slojevite povijesti sukoba u različitim migracijskim epohama na tlu SAD-a, kaže sociolog prof. dr. sc. Krešimir Krolo.

Upravo u sukobu s Papom vidi se najveća slabost Trumpove doktrine. Donald Trump je svoju vanjsku politiku uvijek temeljio na svojevrsnoj transakciji. Saveznici su bili kupci, neprijatelji i konkurenti koje treba istisnuti s tržišta. Carine, ucjene vojnom pomoći, prijetnje invazijama ili povlačenjima sigurnosnih jamstava standardni su dio Trumpova arsenala. No, ta se strategija u ovom slučaju pokazuje jalovom.

Vatikan nema trgovinski deficit s Amerikom, na Papu prijetnje carinama nemaju nikakvog utjecaja. Vatikanu se ne može zaprijetiti ni povlačenjem iz NATO-a, jer se moć Svete Stolice ne mjeri barelima nafte ili nosačima zrakoplova. Moć Vatikana je u onome što je Staljin svojedobno nazvao divizijama duha.

Kompulzivna reakcija

Tijekom svog prvog mandata Trump je sve kritike tadašnjeg pape Franje lako odbacivao tvrdnjama kako je riječ o problemima i pitanjima koje »latinoamerički socijalist ne razumije«. Sada mu ovakva argumentacija među 53 milijuna punoljetnih katolika, koliko ih živi u SAD-u, više ne prolazi. Upravo je na glasovima katoličke populacije Trump osvojio nekoliko »swing država« na prošlim izborima. Papa Lav je već najavio kako će i dalje govoriti o miru, a njegove poruke glasači u SAD-u pažljivo slušaju. Lav XIV. govori engleski s čikaškim naglaskom, Amerikancima se ne obraća uz pomoć prevoditelja. On im citira iste utemeljitelje nacije koje citira i Trump, ali ih interpretira kroz prizmu socijalnog nauka Crkve. Kada je nedavno izjavio kako je »nacionalni egoizam koji se maskira u kršćanstvo zapravo izdaja Evanđelja«, Papa je udario izravno u temelj Trumpova biračkog tijela.

– Koliko je radikalan Trumpov svjetonazor, koji je utjelovljen i dijelom kroz lik i djelo ministra rata Petea Hegsetha, najbolje govori činjenica da je Hegseth uskratio pravo katolicima na misu na Veliki petak u Pentagonu. Teško je reći postoji li iza ovakvog sukoba nekakav dublji smisao i strateška politička ideja pred međuizbore, no ako je suditi po dosadašnjim reakcijama i ponašanju Donalda Trumpa, prije sam sklon zaključku da je riječ o kompulzivnim emocionalnim reakcijama osobe koja ne razmišlja o dugoročnim posljedicama. U tom slučaju, onda cijela priča više nije stvar političkih i društvenih analiza, već je stvar psiholoških i možda psihijatrijskih dijagnoza. Kako za predsjednika SAD-a, tako i za njegovog ministra obrane, odnosno rata, kaže dr. Krolo.

Poznavanje društvenih podjela

Prošlogodišnji izbor Roberta Prevosta za novog papu bio je svojevrsan »neželjeni dar« za Donalda Trumpa na početku njegova drugog mandata. Kao prvi Amerikanac na čelu Katoličke crkve, Lav XIV. sa sobom je u Vatikan donio duboko poznavanje američkih unutarnjih podjela, i američka ga javnost ne smatra »stranim promatračem«, već čovjekom koji dobro zna probleme kroz koje američko društvo prolazi.