Veliki sastanak

Francuska i Velika Britanija planiraju misiju u Hormuzu: "SAD neće biti uključene"

Portal Novi list, Hina

Foto REUTERS/Dado Ruvic/Illustration/File Photo

Foto REUTERS/Dado Ruvic/Illustration/File Photo



Tridesetak sudionika sudjelovat će u petak na videokonferenciji, kojom će supredsjedati Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer, kako bi uspostavili misiju osiguravanja Hormuškog tjesnaca kada to uvjeti dopuste, objavila je u četvrtak Elizejska palača.


Konferencija u hibridnom formatu okupit će u Parizu Macrona i Starmera, njemačkog kancelara Friedricha Merza te talijansku premijerku Giorgiu Meloni.


Ostatak sudionika, “Europljani, Bliskoistočnjaci, Azijci, pa čak i Latinoamerikanci”, pridružit će se putem videokonferencije, precizirala je Elizejska palača.




Želimo “izraditi vjerodostojan prijedlog koji je u osnovi treći put između maksimalnog pritiska koji su Sjedinjene Države ranije provodile nad Iranom i nastavka rata, uključujući iranske napade na zaljevske zemlje”, istaknula je Elizejska palača tijekom brifinga s novinarima.


Sjedinjene Države neće biti uključene u tu misiju niti će prisustvovati konferenciji u petak, naglasilo je francusko predsjedništvo, suprotno izjavama kancelara Merza.


“To ćemo svakako učiniti u dogovoru s Amerikancima, ali nećemo ulaziti u koaliciju s Amerikancima jednostavno zato što nismo strana u sukobu”, rekao je savjetnik iz Elizejske palače.


Misija pretpostavlja stvarne “sigurnosne uvjete”, naglasio je. “Trenutačno imamo neformalni prekid vatre čija trajnost nije utvrđena”, rekao je.


“Moramo biti sigurni da imamo iransku obvezu da neće pucati na brodove koji prolaze i obvezu Sjedinjenih Država da neće blokirati niti jedan brod koji izlazi ili ulazi u Hormuški tjesnac”, inzistirao je savjetnik.


Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi 20 posto svjetske nafte i ukapljenog plina, ne smije biti “miniran”, “nikakva pristojba neće biti prihvaćena” i u njemu se mora ponovno uspostaviti status quo koji je vrijedio prije rata, rekao je.


Zbog toga su zemlje kandidati za misiju “spremne poslati minolovce”, a angažirat će se “prema svojim mogućnostima”.


Francuska raspolaže nosačem zrakoplova, s desetak brodova i pedesetak zrakoplova u regiji, podsjetili su iz Elizejske palače.