Prekogranična suradnja

Početni sastanak projekta "Mala 3ARKA": Posvećeni očuvanju pomorske baštine sjevernog Jadrana

Relja Paškvan

Uključeni u projekt Mala 3ARKA održali su početni sastanak / Foto Relja Paškvan

Uključeni u projekt Mala 3ARKA održali su početni sastanak / Foto Relja Paškvan

Cilj je razvoj zajedničkog turističkog proizvoda temeljenog na načelima društvene i ekološke održivosti koji ujedno valorizira, čuva, štiti i promiče bogatu pomorsku baštinu



MALINSKA – U Interpretacijskom centru maritimne baštine DUBoak danas je održan početni sastanak sudionika projekta ‘Mala 3ARKA’, cilj kojeg je očuvanje jedinstvene pomorske baštine sjevernog Jadrana kroz kvalitativnu nadogradnju i pametnu digitalizaciju održive prekogranične kulturno-turističke destinacije pomorskog turizma.


Konkretnije i ukratko – ‘Mala 3ARKA’ trebala bi donijeti zajednički razvijenu strategiju i akcijski plan koji bi kroz utemeljenje prekograničnog Centra izvrsnosti i prateće Akademije pomorskih zanata trebala sprovesti obnove malih barki i dokumentiranje takvih zahvata, razviti mrežu markacija i interpretacijskih šetnji te urediti ili nadograditi interpretacijske centre u Kraljevici, Rovinju, Cresu, Izoli i Portorožu koji će obrađivati te teme putem raznih digitalnih interaktivnih platformi.


Cilj je razvoj zajedničkog turističkog proizvoda temeljenog na načelima društvene i ekološke održivosti koji ujedno valorizira, čuva, štiti i promiče bogatu pomorsku baštinu pograničnog područja prisutnu u srednje malim gradovima s lučicama.


Osjećaj mjesta i tradicije




Projekt je dio programa prekogranične suradnje INTERREG Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027., a trajat će 30 mjeseci (01/03/2026-31/08/2028). U njemu sudjeluju: kao nositelj Primorsko-goranska županija, zatim Turistička zajednica Kvarnera, Grad Kraljevica i Udruga i Ekomuzej ‘’Kuća o Batani’’ iz Rovinja, s hrvatske strane, dok Sloveniju predstavljaju Općina Izola, Turistička zajednica Izola, Općina Piran i Pomorski muzej Piran.


Ukupna vrijednost projekta je 2.824.828 eura, od čega se 80 posto (2.259.542) pokriva iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), dok 20 posto (564.886) mora biti pokriveno vlastitim sredstvima sudionika. Budžet i udio PGŽ-a je 600.400 eura, gdje po navedenoj formuli 480.320 pokriva EFRR, a 120.080 Županija.


– Ovaj projekt u svojoj biti govori tko smo i što želimo ostaviti iza sebe. Svaka mala barka, svaka luka i mandrač imaju svoju priču, ali i slabost da, ako ih ne živimo, postanu samo lijepa uspomena.


Ovim projektom nastojimo ono što promatramo sačuvati kao nešto što živimo i koristimo. U turističkom smislu, bitno je da posjetiteljima damo nešto što će pamtiti: osjećaj mjesta i tradicije kao dodatnu vrijednost njihova putovanja.


Opet, ovo nije projekt prošlosti, već o tome kako je sačuvati i pretvoriti u bolju budućnost, rekla je županijska pročelnica za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Alessandra Ban u ime nositelja projekta.


Mala 3ARKA je u biti nastavak proteklih sličnih INTERREG projekata Mala Barka, Mala Barka 2 i Arca Adriatica. Unutar posljednjeg sudjelovala je i Općina Malinska – Dubašnica.


Tim putem uređen je i dobar dio postava centra DUBoaka, koji je u svom četverogodišnjem radu već postigao sjajne rezultate i dobio brojne nagrade, postavši društveno, kulturološki i edukativno izuzetno bitan za lokalnu zajednicu, a turistički pravi dragulj u interpretaciji prema posjetiteljima.


– DUBoak je spojio maritimnu baštinu i šumu, što je naše nasljeđe. Kroz program INTERREG-a uspjeli smo ovdje oplemeniti sve priče našeg mjesta te ih prezentirati onima koji su za njih zainteresirani.


Ali osim tog turističkog dijela, ovaj prostor je postao jako bitan za domaće stanovništvo jer mi zimi gotovo svaki vikend ovdje imamo kulturno ili edukativno događanje.


Naglasio bih kako su za uspjeh DUBoaka najviše zaslužni ljudi koji u njemu rade i koji ga vode. Nadam se i želim svima vama koji ste sudionici projekta Mala 3ARKA da po završetku istog uspijete privući ljude u svoje centre, da njima to bude interesantno, dodao je načelnik Općine Malinska – Dubašnica Robert Anton Kraljić u ime domaćina sastanka.


Promocija maritivne baštine


Grad Kraljevica nada se da će i oni kroz ovaj projekt uspjeti postići slične rezultate.


– Mi smo novi u ovom projektu, ali smo grad koji pomorsku tradiciju živi stoljećima. Kraljevica ima najstarije brodogradilište na ovom dijelu Jadrana. Imamo generacije pomoraca, ribara i brodograditelja, imamo ponajveći broj tunera na Jadranu i prirodno je da budemo dio ovog projekta.


Radit ćemo na unapređenju interpretacijskog centra unutar postojećeg Malog muzeja ribarstva i brodogradnje, rekla je Matea Dundović, pročelnica Grada Kraljevice.


Slovenski partneri su također izrazili snažnu vjeru da će se projektom Mala 3ARKA dodatno unaprijediti i valorizirati već postojeće kulturološke vrijednosti Sjevernog Jadrana.


– Nadam se da ćemo kroz ovaj projekt uspjeti dodatno promovirati svoju maritimnu baštinu te je na najbolji način predstaviti posjetiteljima. Suradnja s hrvatskim partnerima na svim dosadašnjim projektima bila je dobra, uvijek smo našli rješenja. Imamo puno posla pred sobom, ali vjerujem da ćemo ga dobro odraditi, zaključila je Vesna Zorko iz Općine Piran.​


INTERREG program


Interpretacijski centar ribarske i pomorske baštine Kuća od mora – Ekomuzej Mošćenička Draga, jedan je od prvih centara koji su uređeni i opremljeni putem INTERREG programa.


Idejni koncept dao je profesor s riječkog Pomorskog fakulteta Robert Mohović koji od tada pomaže svima koji sudjeluju u tom programu kroz razne projekte.


– Kroz INTERREG program je već puno napravljeno; od obnove barki, do senzibilizacije javnosti za tu priču. Ovo je zalog za budućnost našeg identiteta koji je prije svega bitan za naše ljude, a onda i za turiste koji imaju što vidjeti.


Da nije bilo ovih projekata, to bi bilo jako teško napraviti jer putem njih smo održali brojne manifestacije i interpretacijske centre kojih danas na Kvarneru imamo više od petnaest.


Posebno bih istaknuo i edukaciju kroz razne radionice. Također, vrlo važni rezultati koji imaju dalekosežne posljedice su da smo kao nematerijalnu baštinu uspjeli dobiti umijeća gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera, naglasio je Mohović.