Photo: Matija Habljak/PIXSELL
Najavio je da će vlada u ponedjeljak "ponovno donositi odluke vezane za cijene naftnih derivata"
povezane vijesti
ZAGREB – Rasprava o izmjenama zakona o porezu na dodanu vrijednost trebala biti se u Hrvatskom saboru održati oko 27. travnja, a izmjene bi trebale biti usvojene 30. travnja, najavio je u srijedu premijer Andrej Plenković.
Nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a podsjetio je da su izmjene zakona o PDV-u u javnom savjetovanju, a odnose se na mogućnost davanja ovlasti vladi da sukladno razvoju situacije može intervenirati i prilagođavati stopu PDV-a na naftne derivate.
“To je dodatni alat koji nam može pomoći da cjenovni udar na građane i naše gospodarstvo bude manji. To je mjera koju ćemo koristiti samo ako je nužna i potrebna, a sada ju predlažemo više da dobijemo zakonsku osnovu za taj alat”, rekao je Plenković.
Vlade će kako je najavio, nakon desetak dana javnog savjetovanja prijedlog zakona uputiti u Hrvatski sabor. Potom će pričekati da se ministar financija Tomislav Ćorić vrati s proljetne skupštine Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda i da onda u dogovoru s predsjednikom Hrvatskog sabora raspravu predvidjeti za “oko 27. travnja”, a izmjena zakona trebale bi biti usvojene na glasovanju u Hrvatskom saboru 30.travnja.
Plenković je podsjetio i da je Hrvatska postavila zahtjev Europskoj komisiji u vezi mogućnosti smanjivanja europskog dijela trošarina, što komisija razmatra.
Najavio je da će vlada u ponedjeljak “ponovno donositi odluke vezane za cijene naftnih derivata”. Uobičajeno, nakon ponovnog uvođenja regulirane cijene goriva, vlada svakog drugog ponedjeljka na telefonskoj sjednici određuje najviše maloprodajne cijene za osnovni benzin, dizel, plavi dizel i plin za boce i spremnike.
Ako treba provjeriti podatke DZS-a, zašto ne?
Što se tiče sumnji ministra gospodarstva Ante Šušnjara u podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS) o inflaciji i cijeni struje za gospodarstvo, rekao je da o tome nije razgovarao sa Šušnjarom, ali i podsjetio na reviziju podataka koji su se odnosili na komparativnu cijenu struje za gospodarstvo, koja je pokazala da Hrvatska nije u vrhu EU-a prema tome kriteriju, nego negdje u sredini.
“Ako postoji nešto što eventualno nije metodološki ujednačeno, što je neobično i što ministar ili njegove službe možda vide i smatraju da treba sugerirati ili provjeriti s DZS-om, zašto ne?”, rekao je Plenković komentirajući Šušnjarovu najavu da će zatražiti sastanak u DZS-u.
Kaže i kako ne vidi da treba dovesti u pitanje baš sve što se tiče statistike.
“Statistika je jako važna. Ona je jedna od neovisnih institucija koja mora davati jasnu sliku i pouzdanost kretanja kako je bilo jučer i gdje smo danas i, kakvi su trendovi. Međutim, što se tiče inflatornih pritisaka, slažem se da to, ako ima razloga da se provjeri, treba provjeriti”, rekao je.
“Ne može baš cijena naftnih derivata imati trenutni efekt na rast cijena svega. To nije normalno”, dodao je.
Razgovori s novim mađarskim premijerom
Hrvatska je spremna krenuti u razgovore o rješavanju otvorenih pitanja s Mađarskom čim se formira nova vlada u Budimpešti, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković, izdvojivši pitanje opskrbe naftom.
„Spremni smo u trenutku kad se formira nova mađarska vlada krenuti u razgovore” o rješavanju otvorenih pitanja, rekao je premijer nakon sastanka predsjedništva HDZ-a.
Peter Magyar, budući mađarski premijer čija je stranka Tisza na izborima u nedjelju premoćnom pobjedom dovršila 16 godina vladavine Viktora Orbana, u srijedu je rekao da očekuje formiranje svoje vlade sredinom svibnja.
„Najvažnije je pitanje opskrbe rafinerija u Szazhalombatti i u Bratislavi” te Jadranskog naftovoda (JANAF), rekao je hrvatski premijer.
Plenković je rekao da kod tog naftovoda „stvari funkcioniraju jako dobro”, što se dokazalo i sa 16 tankera s neruskom naftom koji su putem Omišlja isporučili energent prema Mađarskoj i Slovačkoj i „potvrdili tezu” o pouzdanosti i funkcionalnosti JANAF-a.
Vlada Viktora Orbana i Bratislava su prošle godine kritizirali taj naftovod, tvrdeći da nema dovoljne tehničke kapacitete da opskrbi dvije zemlje.
Orbanov ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjarto čak je optužio Hrvatsku za „ratno profiterstvo”, tvrdeći da je ‘neprirodno’ podigla cijene transporta.
Hrvatski premijer u rujnu je te kritike tumačio nižom cijenom nafte koju je Budimpešta plaćala Rusiji za energente.
S druge strane, nadolazeći mađarski premijer dio je iste političke obitelji kao i HDZ – Europske pučke stranke, a Plenković je u srijedu ponovio da se s njim čuo unutar nekoliko sati nakon pobjede te da su iskazali želju poboljšati odnose dviju država.
„Ovaj rezultat je važan za Mađarsku, za EU, za Ukrajinu, a vjerujem da je u velikoj mjeri važan i za novi zamah i pokušaj rješavanja otvorenih pitanja između Hrvatske i Mađarske koja su dugi niz godina neriješena”, rekao je Plenković o izborima u nedjelju.
Ključna tema je „najveći kamen spoticanja” između Budimpešte i Zagreba – odnosi dviju naftnih kompanija, INA-e i MOL-a, naglasio je hrvatski premijer.
