Hrvatski turizam u posljednje tri godine bilježi usporen rast stranih noćenja koji iznosi oko jedan posto, znatno sporije od prosjeka mediteranskih konkurentskih destinacija koje bilježe rast od 4,6 posto, dok realni prihodi od turizma padaju treću godinu zaredom, pri čemu je Hrvatska jedina među usporedivim destinacijama s negativnim rezultatom, odnosno realnim padom prihoda od 7,2 posto, što dodatno produbljuje jaz u konkurentnosti hrvatskog turizma, upozorava se u publikciji Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca.

U odnosu na predpandemijsku 2019. Hrvatska realno ostvaruje oko petinu manje prihoda od turizma, a pogoršanje je u zadnje dvije godine ubrzano, dok cijenama gotovo dosežemo prosjek EU-a, no kao destinacija imamo značajni izazov u podizanju kvalitete usluge pogotovo u nekim segmentima ponude, ističu u HUP-u.

Rast troškova

– Udio hotelskih kreveta u ukupnom smještaju na Mediteranu je prosječno 43,4 posto, dok je kod nas svega 9,2 posto. Posljedica je i niska potrošnja turista u Hrvatskoj od oko 176 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji (216 eura) i Španjolskoj (301 euro), a posebno u Portugalu gdje turisti dnevno troše i više od 450 eura, navode u udruzi poslodavaca i dodaju da nizak udio hotelskog smještaja u ukupnom smještaju i dominacija kratkoročnog najma ograničavaju rast dodane vrijednosti, pa daljnji razvoj mora počivati na podizanju kvalitete, a ne volumena. Također navode da je sve manje prostora za rast prihoda kroz cijene te da snažan rast troškova sve više ograničava razvoj sektora, pri čemu su troškovi rada u 2025. dosegnuli 27,6 posto prihoda, uz kumulativni rast plaća od oko 25 posto u posljednje dvije godine.

– U 2026. godini dodatni pritisak dolazi od novog kolektivnog ugovora i povećanja minimalne plaće, a oko dvije trećine poduzeća, prema anketi Hrvatske udruge turizma (HUT), očekuje rast troškova rada na razini povećanja minimalne plaće ili više. Unatoč visokoj stopi ulaganja (oko 31 posto prihoda), rast troškova rada smanjuje internu sposobnost financiranja ulaganja, navode u HUP-u.

Prema njihovoj procjeni, u idućih pet godina u hotelski smještaj trebalo bi investirati 5 milijardi eura, no rast troškova usporava investicijski ciklus, a kao ključne prepreke navode se spori administrativni procesi, ograničenja u prostornom planiranju, neriješena pitanja turističkog zemljišta i pomorskog dobra te nedostatak »greenfield« investicija, zbog čega se ulaganja uglavnom svode na rekonstrukcije.

Više investicija

HUP stoga predlaže mjere za jačanje konkurentnosti turizma koje uključuju ubrzanje investicijskog ciklusa kroz uklanjanje administrativnih prepreka, unapređenje prostornog planiranja i efikasnije provođenje regulatornog okvira za turističko zemljište i pomorsko dobro, te stvaranje preduvjeta za bržu realizaciju greenfield projekata. Također predlažu ciljane poticaje i usmjerena ulaganja u hotelski smještaj više dodane vrijednosti te reguliranje povremenih poslova kroz porezno rasterećenje rada i brže procese zapošljavanja stranih radnika,

U predstojeću sezonu hrvatski turizam ipak ulazi stabilno, ali uz ograničeni rast, navode u HUP-u i podsjećaju da je došlo do rasta kupovne moći na emitivnim tržištim, poput Njemačke i Poljske, te da niz turističkih sajmova, medija i Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a svrstavaju Hrvatsku među najsigurnije destinacije u Europi.

– Zato i u potencijalnom scenariju pada realnog raspoloživog dohotka i recesije u europodručju ne očekujemo nužno značajan pad inozemne potražnje za putovanjima. Naime, izdaci za taj vid potrošnje građani već dulje vremena ne tretiraju kao luksuz, a oni su također relativno mali na razini ispod 3 posto dohotka prosječnog Europljanina, navodi se u HUP-ovoj publikaciji.