Vlado Mezak nedavno je izabran za direktora Rijeka plusa, gradske tvrtke koja upravlja parkiralištima, tržnicama i prometnim rješenjima na gradskim cestama.

Mezak je prethodno bio imenovan na mjesto v. d. direktora, nakon smjene Željka Smojvera prošlog ljeta, a razgovarali smo o njegovim planovima i idejama u punom mandatu za koji je izabran. Pitali smo ga što mu je bila motivacija da se kandidira za ovo radno mjesto.

– Kao Riječanin svjestan sam situacije u segmentu poslovanja kojima se bavi Rijeka plus, od parkiranja i prometa do tržnica, a imam iskustva u vođenju sustava koji se bave tom problematikom.

Stoga sam smatrao da se trebam javiti za ovo radno mjesto, kako bi se stvari popravile. Na mjestu v.d. direktora bio sam šest mjeseci prije završetka natječaja, tijekom kojih sam ustanovio da zaista postoje brojni izazovi, ali i mogućnosti da se sustav učini boljim.

Nova radna mjesta

Kakvo je bilo stanje koje ste zatekli u firmi? Što po vama treba mijenjati, koji su to izazovi?

– Kada kažemo izazov, znači da smo se uvjerili da se nešto može bolje napraviti. U Rijeka plusu je postojala potreba da se napravi dobra analiza poslovanja, nakon koje je bilo jasno da stvari nisu najbolje posložene.

Od same organizacije rada, do poslova koje Rijeka plus obavlja. Kad kažem organizacija rada, mislim na sistematizaciju i na raspored poslova u svim segmentima.

To sam vidio odmah po dolasku na mjesto v. d. direktora, a sad kad sam imenovan na puni mandat rješavamo tu problematiku ubrzanim postupkom. Natječaji za nova radna mjesta su već raspisani, a za neka bitna radna mjesta postupci su već završeni.

O kojim je radnim mjestima riječ?

– U prvom redu to su pozicije pomoćnika direktora, savjetnika za razvoj i rukovoditelja službe komercijale. To je ono što je moglo biti učinjeno po postojećoj sistematizaciji.

Da je sistematizacija prije bila usklađena sa stvarnim potrebama, možda bi se ta radna mjesta drugačije zvala, ali i ovo je bilo dovoljno da krenemo u novu organizaciju poslovanja.

Hoće li nova sistematizacija do kraja riješiti probleme između sindikata i uprave, znamo da su radnici i prosvjedovali tražeći veća prava, hoće li se radnička prava povećavati?

– U rujnu prošle godine potpisan je kolektivni ugovor, te je ostavljena opcija da se, kada bude završeno izvješće o poslovanju za prošlu godinu, može razgovarati o novim eventualnim promjenama plaća naviše.

U međuvremenu je Grad Rijeka preuzeo na sebe povezivanje svih komunalnih i trgovačkih društava u gradskom vlasništvu sa sindikatima, s ciljem da se zajednički krene u proces kojim ćemo riješiti nelogičnu situaciju u kojoj radnici za gotovo ista radna mjesta unutar tih društava primaju različite plaće.

U srodnim zanimanjima intencija je da se plaće izjednače.

Moguće bez dobiti

Kakav je financijski rezultat za prošlu godinu, s obzirom na to da je Rijeka plus morao platiti više od pola milijuna eura Carinskoj upravi zbog neosnovane naplate parkiranja na Senjskom pristaništu, unatrag nekoliko godina?

– Kada dobijemo kompletan izvještaj, znat ćemo točno koji je rezultat. Postoji mogućnost da neće biti ostvarena dobit kao prethodnih godina, ali tekuće poslovanje i likvidnost neće biti ugroženi.

Žalili ste se na tu odluku, u kom stadiju je taj postupak?

– Carina je donijela rješenje o iznosu koji se mora platiti zbog, kako tvrde, protupravne dobiti, a dio tog iznosa odnosi se i na kaznu. Mi smo se žalili, Carina žalbu nije prihvatila, a kako bismo izbjegli visoke zatezne kamate odlučili smo taj iznos platiti, nakon čega smo uputili žalbu Upravnom sudu od kojeg u roku od najkasnije godinu dana očekujemo odluku o ovom slučaju.

Ističem kako Rijeka plus nije imao spoznaja o neosnovanosti naplate, ali te spoznaje nisu imali ni drugi uključeni akteri. Nama se po tom pitanju nisu obratili ni Luka Rijeka d.d., ni Lučka uprava Rijeka, ni Grad Rijeka, ni Primorsko-goranska županija, niti Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Nikakvih informacija o promjeni pravnog statusa, odnosno o izuzimanju Lučke uprave Rijeka od upravljanja tim područjem nije bilo. To područje je izuzeto iz lučkog područja, ali nije izuzeto iz pomorskog dobra, što je vrlo neuobičajena situacija.

Luka Rijeka d.d., s kojom smo sklopili ugovor o korištenju i naplati parkinga, o tome očito nije imala nikakvih spoznaja. Kad smo rješenje Carine dobili, odmah smo obustavili naplatu parkiranja.

Stvarne potrebe

Kad smo kod parkirališnih mjesta, kakva će u vašem mandatu biti uloga Rijeka plusa pri rješavanju ovog, za građane iznimno važnog pitanja?

– Uloga Rijeka plusa je velika. Upravljamo sa 6.300 parkirališnih mjesta u Rijeci. Po tom pitanju govorimo o dva područja, prvo je centar grada, a drugo su okolne gradske četvrti.

U centru grada, nakon izgradnje garaže u sklopu novog autobusnog kolodvora na Žabici, te kada se u potpunosti iskoristi kapacitet Srednje Delte gdje je, ne smijemo zaboraviti, 600 parkirališnih mjesta, smatram da ćemo, zajedno s ostalim parkiralištima i garažama, imati relativno dovoljan broj parkirališnih mjesta.

Razmišlja li se i o revitalizaciji projekta velike gradske garaže na Gomili?

– Gradska uprava je počela razmatrati prostore gdje bi se mogle graditi garaže, uključujući i takozvane kvartovske garaže.

Između ostalog bilo je govora i o Gomili, ali treba utvrditi sve urbanističke i imovinsko-pravne uvjete na svim potencijalnim lokacijama kako bi se s realizacijom moglo krenuti čim prije, sukladno zakonskim i projektnim mogućnostima.

Što se kvartovskih garaža tiče, želimo to dignuti na efikasniju razinu. Dio projekata je bio zaista velik po pitanju troškova, te planiran na nedovoljno utemeljenim pozicijama.

Postoji li okvirna zamisao o kojem broju parkirališnih mjesta govorimo i na kojim lokacijama?

– Moramo prvo utvrditi stvarne potrebe. Primjerice, na Brajdi i Belvederu je utvrđeno da postoji potreba za više od tisuću novih parkirališnih mjesta, a sada moramo utvrditi na kojim će sve lokacijama biti moguća gradnja.

Roba kupljena na tržnici moći će se u kolicima voziti do parkirališta

Građane sigurno zanima i pitanje glavne gradske tržnice koja je zadnjih godina poprilično zamrla. Kako je revitalizirati i učiniti privlačnijom građanima i trgovcima? Pomaže li u tome novo parkiralište na Srednjoj Delti i kakva su očekivanja od prvog paviljona koji će ponuditi ugostiteljske, zabavne i kulturne sadržaje?

– Srednja Delta je još uvijek možda nedovoljno iskorištena, iako građani sve više parkiraju tamo. Do tržnice se s tog parkirališta stigne za tri minute pješice.

Dijelu građana je sigurno teško nositi stvari s tržnice pa razmatramo na koji način uspostaviti koridore da se do parkirališta može doći s kolicima kakva postoje u trgovačkim centrima.

To će biti moguće u jednoj od idućih faza uređenja tržnice, kada planiramo uređenje svih podloga, koje sada nisu pogodne za takav način kupovine. Time će tržnica, s parkiralištem i mogućnošću vožnje kupljene robe u kolicima, postati konkurentnija trgovačkim centrima.

Radimo i na tome da se posebno ide na utvrđivanje porijekla robe, odnosno tko su stvarni domaći proizvođači koji svoje proizvode nude na tržnici. I sada mnogi znaju gdje se može kupiti domaći proizvod, a ubuduće će to biti još jasnije.

Radimo i na označavanju i marketinškim alatima kako bismo kupce usmjerili na određene dijelove tržnice gdje mogu kupiti željeni proizvod. Osim toga, u prvoj fazi modernizacije želimo ulagati u nove štandove koji će biti puno bolje prilagođeni potrebama trgovaca i kupaca.

Riješit ćemo se drvenih štandova i postaviti natkrivene betonske koji imaju i manji skladišni prostor.

Prvi paviljon bi sa svojom ugostiteljskom i drugom ponudom trebao početi s radom u svibnju, što će sigurno privući i Riječane i naše goste, a planiramo ulaganja i u drugi paviljon te posebno ribarnicu. Uglavnom, tržnicu svakako namjeravamo učiniti ponovo privlačnom građanima.