RIJEKA – Trubilo, gambeta, mularija, monada, neke su od najpoznatijih riječi iz fijumanskog dijalekta (dialetto fiumano) koje se koriste u Rijeci, dijalekta koji je zaslugama i naporima Zajednice Talijana Rijeka i Vijeća talijanske nacionalne manjine za grad Rijeku, ali i drugih sudionika u procesu, službeno dobio status zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske i upisan u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-7983.

Time je fijumanski postao jedan od 35 dijalekata i govora zaštićenih na nacionalnoj razini te jedan od pet nehrvatskih dijalekata na popisu, uz arbanaski, istromletački, istriotski i istrorumunjski.

Sve manje govornika

Ova odluka potvrđuje važnost očuvanja i promidžbe jezika i dijalekta Fijumana kao nezaobilaznog dijela kulturnog i jezičnog identiteta riječkog prostora.

Inicijativa za upis u Registar proizašla je iz suradnje Melite Sciucca, profesorice talijanskog jezika i bivše predsjednice Zajednice Talijana Rijeka te dr. sc. Mirjane Crnić Novosel, znanstvene suradnice i voditeljice riječke podružnice Instituta za hrvatski jezik, koje su, uz Irene Mestrovich, predsjednicu Vijeća talijanske nacionalne manjine za Grad Rijeku i Eneu Dessarda, predsjednika Zajednice Talijana Rijeka, govorile o značaju upisa fijumanskog dijalekta u Registar kulturnih dobara, inicijativama za očuvanje i promidžbu dijalekta, kao i budućim aktivnostima Zajednice Talijana Rijeka.

– Sve je nekako krenulo s prvim Festivalom Canzonette fiumane, u koji su se uključili ne samo Fijumani, nego i ljudi koji vole ovaj grad i poznaju njegovu tradiciju, među njima i ženska klapa Luka u kojoj pjeva i Mirjana Crnić Novosel, koja se dugo vremena bavi dijalektima.

Ona je rekla što bi sve trebalo napraviti, znala je koja vrata treba otvoriti, odradila je motivaciju, ja sam rekla “da” i počele smo skupljati sve ono što se do sada napravilo, u čemu su sudjelovale brojne institucije, riječke talijanske škole, dječji vrtići i drugi.

Talijanska kultura, talijanski jezik, fijumanski dijalekt su dio ovoga grada od kada on postoji, mi smo bogatstvo ovoga grada, a bogatstvo ovoga grada je njegova različitost, rekla je Sciucca.

Mirjana Crnić Novosel duže se vrijeme bavi fijumanskim dijalektom.

– Glavni razlog tome je što svi dijalekti, pa i hrvatski, pomalo izumiru i sve je manje govornika. Moja je zadaća da popisujem, opisujem i zaštitim naše narodne govore na ovom području.

Bilo mi je jako krivo što je fijumanski, uz čakavski dijalekt, u gradu zanemaren u svakoj manifestaciji koja obilježava Rijeku u nekom europskom smislu, pa tako niti u programu otvorenja EPK-a nismo u program uključili ni fijumanski ni čakavski dijalekt, kako bi pokazali taj naš identitet koji nas obilježava stoljećima.

Nekada su bile i kazališne predstave na dijalektima, radioemisije i slično, rekla je Crnić Novosel, dodavši da se danas ipak objavljuju knjige na fijumanskom, a učenici u talijanskim školama rade s nastavnicima na tom očuvanju, dakle, važno je da se taj dijalekt prenosi na generacije, da ne bi izumro.

Sakupljanje materijala

Dokumentaciju je pripremilo Vijeće talijanske nacionalne manjine, kroz brojne izdane knjige, eseje, pa čak i tiskanu gramatiku fijumanskog dijalekta, napisanu prije Prvog svjetskog rata.

– Mi smo kao Vijeće nadležni da radimo na promociji i očuvanju talijanskog jezika, pa smo se orijentirali i na sakupljanje materijala na talijanskom i fijumanskom, rekla je Irene Mestrovich, dodajući kako je ovo priznanje velika stvar za sve, kao i za Grad Rijeku.

Predsjednik Zajednice Talijana Rijeka Enea Dessardo najavio je za početak lipnja tradicionalni Tjedan fijumanske kulture, koji će ove godine imati poseban naglasak upravo na fijumanskom dijalektu, kao i jubilarno, peto izdanje Festivala Canzonette fiumane.

– Do kraja godine smo osigurali dodatna financiranja putem Talijanske unije za dva projekta koja će voditi naša pjesnikinja i dramaturginja Laura Marchig – za predstavu na fijumanskom dijalektu “Fifi&Riri alla riscossa” (“Fifi&Riri ponovo jašu”) te za nekoliko ilustriranih knjiga za djecu na fijumanskom dijalektu.

Veselimo se i sve bližoj suradnji s Mjesnim odborom Kozala. Tu je i suradnja s mladom ekipom iz Prirodoslovne i grafičke škole Rijeka, s kojom ćemo predstaviti prijevod jednog klasičnog djela hrvatske književnosti na fijumanski, rekao je Dessardo.

U uporabi od 15. stoljeća

Fijumanski dijalekt autohtoni je manjinski idiom grada Rijeke i njegove okolice, u uporabi od 15. stoljeća. Danas ga govori manja skupina Riječana (Fijumana), pretežito u obiteljskom i neformalnom okruženju unutar fijumanske zajednice.

Obilježava ga izgovor samoglasnika sličan talijanskom, uz određena odstupanja. Uz glasovne promjene poput afereze, sinkope i apokope te zamjene u suglasničkim skupinama, u suglasničkom sustavu javljaju se i druge specifične promjene.

Morfologija uglavnom slijedi talijanski model, uz posebnosti u tvorbi množine, roda pridjeva i komparacije. Leksik obiluje kroatizmima (osobito čakavizmima), kao i germanizmima i hungarizmima.

Fijumanski dijalekt važan je dio riječkoga jezičnog i kulturnog identiteta te je ujedno sredstvo prenošenja nematerijalne kulturne baštine, uključujući usmenu književnost, glazbu, umijeća i običaje.