Više od polovine hotelskih objekata u Hrvatskoj bilježi stabilan buking u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kako po broju dolazaka tako i po duljini boravka. Dodatno, trećina ih ostvaruje rast rezervacija od tri do šest posto, pa domaće turističke tvrtke, unatoč povećanim geopolitičkim napetostima, u sezonu ulaze sa stabilnom razinom rezervacija i opreznim optimizmom u planiranju prometa i prihoda, uz očekivanje stabilne turističke sezone.

Zadovoljni Uskrsom

To je istaknuto na jučerašnjem predstavljanju rezultata istraživanja koje je obuhvatilo turističke kompanije s ukupno 259 hotela i kampova te više od 41 tisuće smještajnih jedinica. Istraživanje je, u suradnji s Hrvatskom udrugom turizma (HUT) i Udrugom poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPHH), provela konzultantska kuća Deloitte u razdoblju od 6. do 17. ožujka, nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku. Otkazi rezervacija, rečeno je, uglavnom se bilježe s dalekih tržišta poput Azije i Amerike, što su već osjetili hotelijeri s područja Zagreba, a pad bukinga bilježi se i s nekih europskih tržišta, poput Austrije, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Nizozemske. No, smanjenje broja rezervacija bilježi tek trećina turističkih tvrtki.

– Nije to ništa dramatično. Međutim, kad razgovarate s ljudima iz hotelskih prodaja, oni koji su bili okrenuti prema dalekim tržištima, bila to Azija ili Amerika, bilježi se određena stagnacija, neki otkazi, što je logično. Još ima vremena da se barem djelomično ti otkazi nadoknade s nekih drugih tržišta. Vjerujem da će, kao što je to bilo u recentnoj prošlosti, Europa rado odabrati Hrvatsku za svoj sljedeći godišnji odmor, rekao je predsjednik HUT-a Veljko Ostojić. Prema njegovim riječima posebno se prati njemačko tržište koje čini 22 posto udjela u hrvatskom turizmu, a koje trenutno nije u gospodarskom rastu.

Podsjetio je da je u ovo doba lani bilo puno napisa o tome što se događa u Njemačkoj, da bi na kraju Nijemaca u Hrvatskoj bilo više nego godinu prije. Optimizam za predstojeću predsezonu dodatno potiče usporedba bukinga s 2023. godinom koja je usporedivija za analizu jer su uskrsni blagdani te godine bili rano kao i ove, te čak 80 posto objekata bilježi rast rezervacija u odnosu na ožujak 2023. do tri posto.

– Situacija za uskrsne blagdane iz sadašnje perspektive je zadovoljavajuća. Osobno očekujem negdje oko 450 do 170 tisuća dolazaka i između pola milijuna i 550 tisuća noćenja u četiri uskrsna dana. Za cijelu turističku 2026. godinu turističke tvrtke očekuju isti broj noćenja kao lani, a 14 posto ispitanih kompanija čak i blagi rast broja noćenja, a rast očekuju u pred i posezoni. Sve ukazuje na još jednu sezonu u kojoj će zbog različitih izazova trebati aktivno upravljati ponudom kako bi se ponovio rezultat od prošle godine, poručio je Ostojić.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), prihodi stranih turista u prošloj godini iznosili su 15 milijardi i 298 milijuna eura što predstavlja rast od 2 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, odnosno prihodovano je 292,5 milijuna eura više.

Apel na odgovornost

U zadnjem lanjskom tromjesečju prihodi stranih turista iznosili su 1 milijardu i 886 milijuna eura što predstavlja povećanje od 3,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, odnosno prihodovano je 69,5 milijuna eura više.

– Uz rekordne turističke dolaske i noćenja, ostvareni su i rekordni prihodi, što jasno potvrđuje da hrvatski turizam nastavlja rasti, ali sada na promišljen, strateški i dugoročno održiv način. Pozitivni trendovi nastavljeni su i u 2026. godini. Ipak, u okolnostima obilježenima globalnim izazovima i neizvjesnostima, nezahvalno je iznositi precizne prognoze o daljnjem tijeku turističke godine. Realno je očekivati kako će se ove godine, više nego ranije, odluke o putovanjima donositi u posljednjem trenutku, jer će velika većina gostiju odlučivati unutar tjedan, dva uoči putovanja, što dodatno naglašava važnost naše konkurentnosti na međunarodnom tržištu. Zato je ključno zadržati visoku razinu odgovornosti u oblikovanju turističke ponude i cjenovne politike, jer će upravo ti elementi biti presudni za očuvanje stabilnosti i nastavak pozitivnih trendova u hrvatskom turizmu, rekao je ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

Rast cijena u skladu s inflacijom

U sezonu ne ulazimo s novim greenfield investicijama u hotelijerstvu, nego s tzv. brownfield ulaganjima, odnosno s nadogradnjom postojećih objekata i njihovim podizanjem na višu kategoriju. Pri tom čak 78 kompanija očekuje da će rast troškova premašiti rast prihoda, što bi bila već treća godina zaredom takvog scenarija u turizmu, a očekuje se i rast troškova rada.

– Više od trećine turističkih kompanija očekuje ove godine rast troškova rada za više od 10 posto. Ako znamo da su prihodi lani rasli na razini od oko 8 posto, vidimo određeni nesklad i pritisak na profitabilnost poslovanja koji nam je bitan zbog investicija i opstojnosti kompanija, naveo je predsjednik Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Bernard Zenzerović. Kao glavne prepreke povećanju investicija, turističke tvrtke navode spore urbanističke procese, pitanje turističkog zemljišta i pomorskog dobra, profitabilnost projekata te nedostupnost radne snage. Stoga nema prostora za značajnije promjene u cijenama pa 72 posto objekata planira rast postojeće cijene smještaja od tri do šest posto u odnosu na lani, što je u skladu s procijenjenom stopom inflacije.

Regulacija i ulaganje u kvalitetu

– Što se tiče privatnog smještaja, događa nam se ono što smo prije deset godina predvidjeli, a to je da stavljanje velikog broja kreveta na tržište ne može pratiti potražnju, upozorio je predsjednik Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić te izrazio uvjerenje da će kvalitetni obiteljski smještaj raditi, dok manje kvalitetni neće i polako će se pretvarati u neke druge oblike smještaja.

– Kratkoročni smještaj će ove godine potpasti pod EU regulativu, svatko će dobiti svoj porezni broj, od prvog siječnja iduće godine neće biti moguća prodaja putem platformi bez tog broja, tako da će se tržište regulirati. No, glavni problem je što oko 70 posto kapaciteta imamo u objektima za kratkoročni najam, što u obiteljskom smještaju, što u vikendicama i na to emitivno tržište reagira, rekao je Ostojić dodavši da imamo 8 posto hotela s pet zvjezdica te više od 50 posto s 4 zvjezdice, a, upozorio je, bez podizanja kvalitete sve će teže biti poslovati objektima s dvije i tri zvjezdice.