Ilustracija / Foto arhiva NL
Vjerujem da će, kao što je to bilo i u recentnoj prošlosti, Europljani rado odabirati Hrvatsku za svoj sljedeći godišnji odmor”, komentirao je Veljko Ostojić
povezane vijesti
Buking hrvatskih hotela pred Uskrs je zadovoljavajući, sličan onome iz 2023. i 2024., pa se uz oprezni optimizam u četiri uskrsna dana očekuje oko 170 tisuća turista i do oko 550 tisuća noćenja, izjavio je u utorak predsjednik Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić.
Na konferenciji za medije HUT-a i nacionalne udruge hotelijera UPUHH-a te tvrtke Deloitte, s kojom su proveli anketu o očekivanjima hotelijera za ovu godinu, Ostojić je rekao da ima “nešto otkaza” rezervacija zbog situacije na Bliskom istoku, većinom u domaćim destinacijama u koje više stižu turisti s dalekih tržišta – iz Azije ili Amerike.
“Nije to ništa dramatično, više je logično zbog krizne situacije na zračnim čvorištima u Dohi i Dubaiju, preko kojih ti turisti stižu, a i još ima vremena da se djelomično ti otkazi nadoknade s nekih drugih tržišta. Vjerujem da će, kao što je to bilo i u recentnoj prošlosti, Europljani rado odabirati Hrvatsku za svoj sljedeći godišnji odmor”, komentirao je Ostojić.
Dodao je da se za sada većina EU tržišta “dobro drži”, a da hotelijeri određeni pad bukinga vide s njih četiri – iz Njemačke, Nizozemske, Austrije i UK, kao i da ih pomno prate posebice Njemačku, čiji turisti čine najviše, oko 22 posto ukupnog turističkog prometa u Hrvatskoj.
Ostojić je na pitanje novinara komentirao i prvu procjenu inflacije za ožujak od 4,8 posto. Po njegovim riječima, to može imati utjecaja na cijene hotela.
“Hrvatski turizam je uvijek znao u teškim situacijama postići dobre rezultate i najčešće izaći kao pobjednik. Sada smo na pragu opet jedne takve godine i jako vjerujem u turističke profesionalce da će znati izvući i ovu tešku godinu. Kada bi sada predviđao kako će 2026. završiti, rekao bih da će biti slična kao 2025.”, poručio je Ostojić.
Oprezni optimizam za sezonu – anketa
Direktor Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) Bernard Zenzerović i menadžer Deloittea Vjeran Buljan istaknuli su da su ovogodišnju anketu među hotelijerima proveli ranije nego lani, u prvom dijelu ožujka, nakon početka krize na Bliskom istoku. U anketi je sudjelovalo 259 hotela i kampova sa 51 tisućom smještajnih jedinica, što čini oko jedne trećine svih jedinica.
“U anketi su hotelijeri izrazili oprezni optimizam za ovu godinu, posebice u planiranju prihoda zbog daljnjeg porasta svih troškova, pogotovo rada i energenata, ali u fizičkim brojkama 81 posto ih očekuje noćenja kao lani, a 14 posto njih i više od toga. Oko 40 posto hotela je navelo da imaju bolji buking, a 55 posto slično kao lani u ovo vrijeme, pri čemu ih 64 posto ove godine u odnosu na lani očekuje i rast last minute bukinga”, rekao je Zenzerović.
Na pitanje kako ide hotelijerima u mediteranskim zemljama, rekao je da je zapravo svima situacija slična, sve muče isti problemi vezani za krizu, troškove, radnike i drugi. O cijenama u hotelima ove godine Zenzerović je rekao da hotelijeri “pokušavaju uhvatiti rizam s porastom troškova” te da ih većina očekuje ove godine 3 do 6 posto veće prihode nego lani, uz isti takav rast cijena soba, a dvije trećine očekuju i rast cijena hrane i pića do 3 posto.
Trećina hotelijera rekla da će unatoč velikom rastu troška rada (pokušati) povećati plaće za oko 10 posto.
“Cijena troška rada po radniku lani je rasla više od 15 posto, dok su prihodi rasli oko 8 posto, a ove godine imamo i veliki rast komunalnih troškova na lokalnim razinama te drugih, što su sve pritisci na investicije i ukupno poslovanje”, rekao je Buljan.
Naveo je i da je anketa pokazala da oko 59 posto ispitanih hotela očekuje kako će zbog tih svih pritisaka investirati manje ili uopće ne, što je velika razlika u odnosu na lanjsku anketu kada ih je 90 posto reklo da će više investirati.
U strukturi investicija anketa je pokazala, dodao je, da hotelijeri dosta ulažu u digitalizaciju, primjenu umjetne inteligencije i slično, a da jedino vdeću isplativost ulaganja i povrata kapitala vide u luksuznom odnosno visoko kvalitetnom segmentu hotelijerstva jer tu mogu postići i više cijene, a i turisti tog segmenta to mogu platiti i najmanje se odriču putovanja.