Velika Britanija uvest će ciljano cijepljenje protiv meningitisa za studente na sveučilištu u jugoistočnoj Engleskoj nakon što je u epidemiji te bolesti preminulo dvoje mladih, a broj novih slučajeva porastao na 20. Od posljedica invazivne meningokokne bolesti izazvane meningokokom B preminuli su 21-godišnji student Sveučilišta u Kentu i učenica lokalne škole. Zaraza se po svemu sudeći proširila među posjetiteljima tamošnjeg noćnog kluba. Zabilježen je i slučaj djeteta zaraženog istim sojem, no on se ne povezuje s ovom epidemijom. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) priopćio je tim povodom kako je rizik od invazivne meningokokne bolesti za opću populaciju u Europskoj uniji i Europskom gospodarskom prostoru »vrlo nizak«.

Participacija države

Iako u Britaniji ovu epidemiju nazivaju nezapamćenom, hrvatski infektolozi i epidemiolozi svake se godine suočavaju s teškim slučajevima meningokokne bolesti. Riječ je o akutnoj bakterijskoj infekciji koju uzrokuje bakterija Neisseria meningitidis ili meningokok. Uzročnik se prenosi kapljičnim putem, bakterija je često prisutna u nosu adolescenata i mlađih odraslih osoba, ali samo manji dio nositelja razvije invazivnu bolest. Najčešće se javljaju sporadični slučajevi, a moguća su i manja grupiranja. Najčešće su na udaru dojenčad i djeca mlađa od pet godina, pa je tako i u Hrvatskoj početkom godine zabilježena smrt osmomjesečne bebe od posljedica invazivnog meningitisa.

U Hrvatskoj se u prosjeku u zadnja dva desetljeća na godišnjoj razini bilježi 36 prijava meningokoknog meningitisa ili sepse te prosječno tri smrtna ishoda godišnje. Najmanji je broj oboljelih bio 2021. godine, s ukupno šest prijava, a najveći broj oboljelih, čak 61, prijavljen je tijekom 2009. godine. Ukupno je u zadnjih deset godina zabilježen 21 smrtni slučaj i 280 oboljelih. Zbog činjenice da je riječ o potencijalno smrtonosnoj bolesti, pedijatri zagovaraju uvođenje cjepiva protiv meningokoka među neobavezna cjepiva koja barem djelomično pokriva zdravstveno osiguranje. Sada ga, naime, plaćaju roditelji, i to po cijeni od oko 100 eura.

Infektolog Miro Morović smatra da uvođenje obveznog cijepljenja trenutačno nema čvrstu epidemiološku osnovu, no zagovara model u kojem bi država barem djelomično pokrivala troškove za roditelje koji žele zaštititi svoju djecu.

– Nema prave epidemije, pa samim time ni jasne osnove za obvezno cijepljenje. Ali bilo bi dobro cjepivo barem u nekoj mjeri financijski pokriti onima koji to žele, jer bi to povećalo njegovu dostupnost, ističe Morović. Naglašava da je, unatoč relativno malom broju slučajeva, težina bolesti razlog za ozbiljno razmatranje šire zaštite.

– U postotku, broj smrtnih slučajeva možda nije velik, ali za pojedinca to je 100 posto. Svaki život je važan, upozorava.

Rizične skupine

Govoreći o rizičnim skupinama, Morović pojašnjava da mala djeca nisu nužno imunološki slabija, već su češće izložena zbog načina života.

– Djeca se više grupiraju, više su u kontaktu u zatvorenim prostorima, poput vrtića. To pogoduje širenju respiratornih infekcija, objašnjava. Poseban problem predstavlja nepredvidiv tijek bolesti.

– Netko može biti nositelj meningokoka bez ikakvih simptoma, dok kod drugoga bolest može imati koban ishod. Medicina još nema jasan odgovor zašto je to tako, jer riječ je o svojstvima samog mikroorganizma i njegovih toksina, objašnjava.

Za radnog vijeka u zadarskoj bolnici, susretao se, kaže, s vrlo teškim slučajevima meningokokne bolesti.

– Bilo je situacija da nam dijete umre praktički prije nego terapija stigne djelovati. Tijek bolesti je takav da, čak i kad se reagira na vrijeme, ishod nije uvijek moguće promijeniti, upozorava.

Invazivna meningokokna bolest najčešće se manifestira kao meningitis ili sepsa, a oboljeli mogu imati trajne posljedice, uključujući neurološka oštećenja, amputacije i oštećenje sluha. Meningitis se najčešće očituje simptomima vrućice, glavobolje i ukočenosti vrata, a često je praćen i dodatnim simptomima kao što su poremećaj svijesti, mučnina, povraćanje i fotofobija. Meningokokna sepsa karakterizirana je i osipom koji ne blijedi kad se pritisne čašom, a često je udružena sa septičkim šokom i zatajenjem organa.

Prijenosu uzročnika pogoduje svakodnevni bliski kontakt, obiteljsko okruženje, kihanje i kašljanje, ljubljenje, gusti smještaj u spavaonicama, pijenje iz istih čaša, a hoće li netko oboljeti ovisi o otpornosti osobe te količini i agresivnosti meningokoka. U nešto većem riziku za obolijevanje su imunokompromitirane osobe, dojenčad, adolescenti te putnici u područja s visokom incidencijom. Prema zadnjim dostupnim podacima ECDC-a, meningokok serogrupe B uzročnik je otprilike 57 posto slučajeva invazivne meningokokne bolesti, dok ostali sojevi A, C, W, Y svi zajedno uzrokuju preostalih 43 posto.