Završena je kupoprodaja riječkih navoza. Prošli tjedan Iskra brodogradilište uplatilo je 6,66 milijuna eura na račun Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), a krajem ovog tjedna novi vlasnik stiže u riječko brodogradilište »3. maj 1905« gdje će se po prvi put službeno predstaviti trećemajcima i najaviti svoje prve poteze.

Sigurno je da u riječkom brodogradilištu iščekuju informacije iz prve ruke o planovima slovenskog poduzetnika Dušana Šešoka i njegove desne ruke za brodogradnju, direktora šibenskog škvera Roka Vuletića za trećemajske navoze.

Povećati produktivnost

U prvim nastupima nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora, vlasnik Iskra grupe Dušan Šešok istaknuo je nužnost nemalih ulaganja u tehnološku i inu obnovu trećemajskih pogona i obale, spomenuo je tako svotu od najmanje 100 milijuna eura koje bi trebalo injektirati kroz kraće razdoblje, no isto je tako ukazao da će prvi zadatak biti podizanje produktivnosti rada.

Dušan Šešok / Foto Goran Stanzl/PIXSELL

Ilustrirao je to i komparacijom prihoda i troškova rada u šibenskom i riječkom brodogradilištu iz kojih ispada da je prihod po zaposlenom u »3. maju 1905« na razini 20.000 eura, uz trošak rada 22.000 eura, dok u Iskra brodogradilištu prihodi po zaposlenom prelaze 50.000 eura, a troškovi rada 23.000 eura.

– Uz samo restrukturiranje, za povećanje produktivnosti potrebna su i ulaganja u strojeve i opremu, kao i novi poslovi, kaže regionalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske Juraj Šoljić.

Prema njegovim navodima, radnike »3. maja 1905« u ovom trenutku najviše zanima čuti od novog vlasnika što mogu očekivati, čemu se, nakon godina neizvjesnosti, konkretno mogu nadati.

U ovom trenutku u društvu »3. maj 1905« zaposleno je oko 440 radnika, a sindikalno su organizirani kroz dva sindikata, već spomenuti SMH – Industrijski sindikat te Sindikat Istre Dalmacije i Kvarnera.

Kolektivni ugovor, za razliku od starog »3. maja«, sada u stečaju – nemaju. Krenulo se s pripremama za pregovore, a onda su zastali jer se »3. maj 1905« taman našao u privatizaciji odnosno postupku prodaje, pa je u dogovoru s CERP-om zaključeno da se to pitanje ostavi za neko buduće vrijeme i novog vlasnika, doznajemo od Šoljića.

Foto Dean Miculinić

Poslovi koje u ovom trenutku »3. maj 1905« ima na lageru osiguravaju zaposlenost do prvog kvartala iduće godine. Riječ je o gradnji i opremanju trupa za novi, 205-metarski ekspedicijski kruzer Scenic grupe, a u svibnju počinje i rezanje crne metalurgije za gradnju prvog od dva riječna kruzera koja su ugovorena s istim naručiteljem.

Međutim, pronalazak novih poslova s obzirom na dinamiku ugovaranja već se sada nameće kao nužnost da bi se osigurao kontinuitet zaposlenosti. Iz Iskra grupe jasno su naznačili kako veliku šansu vide u programu vojne brodogradnje i sigurno je da je u tom dijelu fokus usmjeren na najavljenu gradnju dviju korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu, a priliku vide i u brodovima na alternativni pogon, pri čemu se osluškuju najave o obnovi flote Jadrolinije.

Pravna procedura

Formalno preuzimanje »3. maja 1905« ovisit će o brzini kojom će se promjene provesti kroz sudski registar. Procedura je takva da uprava »3. maja 1905« mora sazvati Skupštinu društva, koju sada čini Iskra brodogradilište odnosno njezin predstavnik, na kojoj će se donijeti sve potrebne odluke, od opoziva aktualnog Nadzornog odbora u kojem sjede predstavnici države, do formiranja novog NO-a ili, moguće, ukidanju tog tijela.

Foto Dean Miculinić

Ostaje za vidjeti što će se događati s upravom »3. maja 1905« u smislu njezinog kadrovskog popunjavanja. I Vuletić i Šešok, naime, dali su do znanja da imaju povjerenja u trećemajski menadžment, na čelu s Vjerom Marić koja je dosad bila jedina članica Uprave.

Novac od prodaje riječkog brodogradilišta, svih 6.665.100 eura, CERP mora transferirati na račun stečajne mase starog »3. maja« slijedom potpisane sudske nagodbe kojom se trajno »zapečatio« problem pobojnosti načina na koji je država početkom 2025. godine pod vlasničke skute preuzela društvo »3. maj 1905«.

Sudska nagodba potpisana je 12. siječnja što znači da je rok za transfer tih sredstava istječe 12. travnja odnosno u roku od 90 dana od sklapanja nagodbe, kako je to definirano u dokumentu.

S tim novcem u cijelosti bi se trebao namiriti prvi viši isplatni red, a to su radnici i državna Agencija za osiguranje radničkih tražbina (AORT), koja potražuje blizu dva milijuna eura dok bivši radnici starog brodogradilišta ukupno potražuju oko 600.000 eura.

S preostalim raspoloživim iznosom namirit će se i vjerovnici drugog višeg isplatnog reda, proporcionalno njihovim udjelima u ukupnim priznatim tražbinama.

Radit će se o minimalnom djelomičnom namirenju s obzirom na to da se ukupne tražbine drugog višeg isplatnog reda penju na iznos od oko 150 milijuna eura.

MORH uzeo nedovršene patrolne brodove od splitskog škvera

Ministarstvo obrane potvrdilo je jučer da su tri obalna ophodna broda u gradnji, koja se nalaze u splitskom Brodogradilištu specijalnih objekata (BSO), upisali u Upisnik brodova Oružanih snaga radi zaštite državnih interesa i imovine.

Iz MORH-a napominju da je »u skladu s odredbama Ugovora o gradnji obalnih ophodnih brodova Brodogradilište specijalnih objekata (BSO), u slučaju poteškoća u poslovanju tijekom izvršenja Ugovora obvezno predmet nabave u zatečenom stanju zajedno s poslovnim kapacitetima i svom opremom staviti na raspolaganje Ministarstvu obrane«.

– Budući da je BSO 2. listopada 2025. godine dospio u blokadu, dakle nastupile su poteškoće u poslovanju, ponajprije zbog nelikvidnosti i nad njim je otvoren predstečajni postupak, rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu stvorili su se uvjeti za ispunjenje ugovornih obveza. Proveli smo upis preostala tri obalna ophodna broda u Upisnik brodova Oružanih snaga, naveo je MORH.

Povrh tih ugovornih činjenica, podsjećaju iz MORH-a, BSO je baš na dan kada je dospio u blokadu, Ministarstvu obrane poslao dopis da jednostrano raskidaju ugovor o gradnji preostala tri broda.

– Tim više, Ministarstvo obrane bilo je dužno zaštiti svoju imovinu, a pravni postupak protiv BSO -a se nastavlja u cilju preuzimanja obalnih ophodnih brodova, naglašava Ministarstvo, dodajući da se poduzima sve da bi se ophodni brodovi »Karlobag«, »Opatija« i »Skradin«, od kojih je svaki u različitoj fazi gradnje, završili.