DOBREĆ – Voćnjaci maruna kojima obiluje liburnijsko područje zahtijevaju puno stručnoga znanja i ljudskog zalaganja kako bi opstali. Uz Općinu Lovran, koja je poduzela važne korake kako bi se suzbile bolesti i nametnici koji su zaprijetili stoljetnim nasadima, u priču o očuvanju stabala i plodova pitomoga kestena uključio se i Grad Opatija.

Uz ostale aktivnosti, održana je i edukativna radionica na temu integralne zaštite šuma pitomog kestena s teoretskom i praktičnom podukom za lokalno stanovništvo, a bilo je to u sklopu projekta FoRESisT – Očuvanje i vrednovanje šumskih i poljoprivrednih ekosustava na prekograničnom području (Interreg SI–HR), u Dobreću.

Sudionici ove radionice su imali priliku upoznati se s glavnim čimbenicima koji ugrožavaju opstanak maruna, prirodnim rješenjima za njihovu zaštitu te načinima pravilnog održavanja i njege nasada maruna, uz praktičnu terensku demonstraciju.

Za teoretski dio radionice bila je zadužena dr. sc. Dinka Matošević, predstojnica Zavoda za zaštitu šuma u Hrvatskom šumarskom institutu u Jastrebarskom.

Abiotički čimbenici

Kako se moglo saznati, šume, odnosno voćnjaci maruna, ugroženi su od nekoliko značajnih abiotičkih čimbenika. Prvenstveno na njih djeluju klimatske i okolišne promjene, a isto tako i nametnici i strane invazivne vrste.

Jedna od najvećih prijetnji je štetnik kestenova osa šiškarica, koji stvara šiške na mladim izbojcima i smanjuje rod kestena. Protiv njega se provodi biološka borba, najčešće puštanjem korisnog parazitskog kukca Torymus sinensis.

Velik problem predstavlja i bolest rak kestenove kore koja uzrokuje sušenje stabala, a rješava se orezivanjem i čišćenjem šuma.

Praktični primjer orezivanja stabala maruna okupljenima su u staroj zapuštenoj šumi prezentirali djelatnici tvrtke Urbani šumari, pokazavši kako orezati stablo da bi učinak na njegovo zdravstveno stanje bio što bolji, a da se pritom ne stvore prevelike otvorene rane na granama.

Stabla zaražena rakom kestenove kore valja orezati, a bolesne dijelove spaliti da se zaraza ne bi prenosila dalje. Borba protiv ovih bolesti je dugotrajna, zahtjeva stručnost, vrijeme i financijska sredstva, istaknuto je na radionici u Dobreću.

Poticajne mjere

S obzirom na to da maruni rastu uglavnom na strmim i slabije pristupačnim površinama te je za obavljanje ovog posla najbolje angažirati stručnjake i mehanizaciju, sve pričinjava i značajne troškove za vlasnike šuma.

Grad Opatija, istaknuto je, kroz poticajne mjere nastoji olakšati svojim građanima, vlasnicima OPG-ova, održavanje šuma maruna.

– U svrhu podizanja novih trajnih nasada i obnove postojećih, sufinancira se nabava sadnica maruna. Također se, s ciljem očuvanja zdravlja šuma maruna, sufinancira sanitarna sječa i orezivanje stabala maruna.

Iznos potpore po korisniku je refundacija do 50 posto prihvatljivih troškova, a najviše do 2.000 eura, odnosno do 60 posto prihvatljivih troškova za ulaganja koja provode mlade osobe, a najviše 2.500 eura po korisniku godišnje.

Javni je poziv za poticaje u poljoprivredi upravo otvoren pa sve zainteresirane pozivamo da se informiraju i iskoriste mogućnosti za obnovu i očuvanje šuma pitomog kestena.

Struka, lokalno stanovništvo i jedinice lokalne samouprave jedino zajedničkim aktivnostima mogu učiniti vidljive rezultate na zaštiti i očuvanju šuma maruna – poručili su iz Grada Opatije.

Također, u okvirima projekta FoRESisT organizirana je i radionica za jedinice lokalne samouprave i komunalna društva s ciljem podizanja svijesti donositelja odluka na lokalnoj razini o značaju pravilnog gospodarenja urbanim šumama i nasadima maruna.