U Hrvatskom saboru će se idući tjedan opet govoriti o činjenici da Vrhovni sud već godinu dana nema predsjednika. Tema izbora predsjednika Vrhovnog suda, kao i ustavnih sudaca, posljednjih je tjedana gotovo u potpunosti iščeznula iz javnog prostora, ali će idućih dana dominirati u parlamentu.

Prvo će u utorak saborski Odbor za pravosuđe još jednom pokušati donijeti mišljenje o troje kandidata za poziciju ispražnjenu smrću Radovana Dobronića.

Predsjednik Odbora Nikola Grmoja stavio je u dnevni red sjednice i tu točku, ali HDZ će vjerojatno i ovaj put spriječiti glasovanje o Mirti Matić, Aleksandri Maganić i Šimi Saviću jer poznat je stav vladajuće stranke da oporba prethodno mora pristati na 2:1 dogovor o sucima Ustavnog suda.

No, nakon što se rutinski odradi ovu točku, uslijedit će ona puno zanimljivija.

Gordana Jalšovečki, koju je Državno sudbeno vijeće u ožujku prošle godine ovlastilo za obavljanje poslova sudske uprave u Vrhovnom sudu, predstavit će članovima Odbora za pravosuđe izvješća predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2022., 2023. i 2024., od kojih je ona potpisala samo potonje, a preostala dva još Dobronić.

Bit će to uvod u raspravu o ovim dokumentima na plenarnoj sjednici Sabora, koja će se, zato što je to SDP zatražio temeljem 30 zastupničkih potpisa, održati u srijedu.

Od Gordane Jalšovečki očekuje se jasan odgovor na pitanje je li točno da Vrhovni sud uopće ne treba predsjednika, što se sugerira u priopćenju glasnogovornika Vrhovnog suda Željko Pajalića iz siječnja.

– Obavljanje sudbene vlasti i uredno funkcioniranje Vrhovnog suda nije uvjetovano postojanjem imenovanog predsjednika Vrhovnog suda, napisao je tada Pajalić. HDZ je tu rečenicu uzeo kao argument za tezu da zapravo nikakav problem nije nastao zbog uvjetovanja izbora predsjednika Vrhovnog suda sporazumom o ustavnim sucima. SDP se s tim ne slaže.

– U raspravi ćemo, između ostalog, otvoriti pitanje je li točna tvrdnja Andreja Plenkovića da sud može normalno funkcionirati i bez predsjednika. Naš je stav jasan, nijedna ozbiljna institucija ne može dugoročno normalno funkcionirati bez punog i legitimnog vodstva, a posebno ne institucija koja bi trebala jamčiti pravnu sigurnost i vladavinu prava. Ako premijer tvrdi suprotno, onda ili ne razumije važnost institucija ili svjesno relativizira problem koji je njegova vlast sama proizvela, kazao nam je SDP-ov saborski zastupnik Saša Đujić.