Postoje različite verzije posta, Foto: iStock
Postoje i drugi oblici povremenog posta, uključujući pristup 5:2 ili 4:3
povezane vijesti
Vremenski ograničena prehrana, što je oblik povremenog posta, uobičajen je način na koji ljudi pokušavaju izgubiti težinu.
Nedavna istraživanja kažu da možda malo utječe na gubitak težine. Ali može li ipak poboljšati vaše zdravlje?
Ideja je da redovito (na primjer, preko noći) između obroka ostavite razmak od najmanje 12 sati (idealno više) prema dr. Adamu Collinsu, izvanrednom profesoru nutricionizma na Sveučilištu Surrey koji je informaciju podijelio s BBC-ijem.
Postoje i drugi oblici povremenog posta, uključujući pristup 5:2, gdje ograničavate unos kalorija dva dana u tjednu, a zatim normalno jedete ostalih pet. 4:3, ili ‘svaki drugi dan’, uključuje slična ograničenja svaki drugi dan.
„Koji god odaberete, pazite da to radite dosljedno“, savjetuje Collins.
Foto: iStock
Je li post univerzalno koristan?
Nijedan režim neće uvijek biti pravi za svakoga, kaže Collins: „Mnogo toga ovisi o tome što jedete i, donekle, kada to jedete. Također ovisi o tome hoćete li nakon jedenja slijediti aktivnost ili neaktivnost te jeste li tijekom dana nakupili puno kalorija.”
Drugi faktor koji doprinosi je vaš cirkadijalni ritam, prirodni ciklusi spavanja i aktivnosti temeljeni na ciklusima svjetla i tame.
Koje su prednosti posta?
Redovite pauze između obroka daju našem tijelu vremena da obavi vrijedne ‘kućanske poslove’, prema Collinsu.
Nakon obroka, glukoza iz ugljikohidrata u hrani koristi se za energiju – odmah ili se pohranjuje za kasnije. U stanju posta, koje može započeti 10-12 sati nakon posljednjeg obroka, tijelo ima manje ovog oblika glukoze.
Tako jetra počinje razgrađivati pohranjene masti u masne kiseline zvane ketoni, koristiti kao gorivo. Taj je proces poznat kao metaboličko prebacivanje, i to je razlog zašto se post prije povezivao s gubitkom težine.
No dok neka od najnovijih istraživanja dovode u pitanje utjecaj posta na gubitak težine, postoje dokazi da može imati i druge koristi – poput potencijalnih poboljšanja crijevne mikrobiote.
“Problem je što je većina nas previše sita da bismo iskusili te dobrobiti”, kaže Collins.
Jedenje tri obroka dnevno plus međuobroci znači da smo u “stanju stalnog sitosti”. Kao rezultat toga, naša tijela kontinuirano obrađuju nove unose hrane umjesto da se bave rezervama masti.
„Sve što povezujemo s lošim metaboličkim zdravljem i rizikom od bolesti – kardiovaskularne bolesti, inzulinska rezistencija, dijabetes i niska energija – u biti su manifestacija lošeg upravljanja gorivom“.
Jedenje u obrascu ispaše znači da niste u mogućnosti pohranjivati, oslobađati i koristiti gorivo na pravi način“ , kaže Collins.
Foto: iStock
Prednosti za zdravlje crijeva
“Kratka razdoblja posta (što možete učiniti tako da doručkujete kasnije ili večerate ranije, na primjer) mogu koristiti vašim crijevnim mikrobima”, objašnjava profesor Tim Spector s King’s Collegea.
Dokazi upućuju na to da se tijekom posta određene vrste mikroba repliciraju i hrane ugljikohidratima u crijevnoj sluznici, čineći crijevnu barijeru (koja igra ulogu u imunološkom sustavu) zdravijom i učinkovitijom.
Istraživači vjeruju da bi to moglo poboljšati raspoloženje i razinu energije u kratkom roku te dugoročno dovesti do gubitka težine.
Prednosti za kontrolu upale
Neki stručnjaci vjeruju da povremeni post ima potencijal za upravljanje ili sprječavanje kronične upale. Ideja je da ketoni proizvedeni tijekom posta poboljšavaju sposobnost stanica da suzbiju upalu i poprave štetu.
Prednosti za metaboličko zdravlje
„S metaboličkog gledišta, definitivno vidimo koristi u povremenom postu. Bolji ste u čišćenju, skladištenju i korištenju ugljikohidrata i masti [kada postite na povremenom postu], pa dolazi do poboljšanja osjetljivosti na inzulin, lipida (masti) u krvi i drugih kardiovaskularnih čimbenika rizika“, kaže Collins.
Takva poboljšanja su vidljiva i kod vitkih ljudi, kao i kod onih s prekomjernom težinom, kaže on.
To je moguće zato što ljudi zdrave težine i dalje mogu imati štetne naslage masti u svojim unutarnjim organima, kaže Collins za BBC.
Foto: iStock
Dokazi o postu još nisu u potpunosti konačni
Post je vrlo složeno područje, gdje su istraživanja u tijeku, a nedostaju robusna klinička ispitivanja, prema Collinsu.
Studija časopisa New England Journal of Medicine sugerira da bi povremeni post mogao biti koristan u liječenju bolesti, uključujući Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest, usporavanju rasta nekih vrsta raka, popravljanju oštećenja tkiva i poboljšanju sportskih performansi.
Krista Varady, profesorica nutricionizma na Sveučilištu Illinois, kaže: „Postoje dobri dokazi koji pokazuju da su dijete ‘svaki drugi dan’ i 5:2 najučinkovitiji obrasci posta za mršavljenje i zdravstvene koristi. Mnoge tvrdnje o dobrobitima povremenog posta su preuveličane. Mnogi rezultati studija na životinjama jednostavno nisu replicirani na ljudima“, kaže ona.
Novi dokazi upućuju na to da redovita razdoblja posta mogu imati zdravstvene koristi osim gubitka težine, ali znanost još nije dokazala da to tako.
Povremene dijete nisu prikladne za osobe s rizikom od poremećaja prehrane ili s anamnezom poremećaja prehrane ili za osobe s manjkom kilograma.
Dijabetičari i osobe s već postojećim zdravstvenim problemima trebaju potražiti liječnički savjet prije bilo kakvog oblika posta.
