Iznajmljivače u Hrvatskoj i ove godine očekuju brojne novosti. Nakon velike reforme koju je donio novi Zakon o turizmu, a paralelno s njim i promjene u poreznim propisima koji se tiču obiteljskog smještaja, ove godine država mora s odredbom Europske unije o kratkoročnom najmu uskladiti i obvezu ishođenja registracijskog broja. Tu će se oznaku morati ishoditi za svaku pojedinu smještajnu jedinicu te će biti istaknuta na internetskim platformama za oglašavanje, takozvanim OTA platformama, poput Airbnb-a i Booking.com-a..

Na 5. Kongresu obiteljskog smještaja najavljeno je kako će Ministarstvo turizma i sporta do svibnja u proceduru uputiti novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji će regulirati izdavanje registracijskog broja, a koji za cilj ima omogućavanje pojačane kontrole objekata za iznajmljivanje i njihovog iznajmljivanja na crno, odnosno suzbijanje nelegalnog iznajmljivanja na OTA platformama.

Samim time, na platformama se neće moći pojaviti iznajmljivači koji nisu registrirani i koji nemaju rješenje o pružanju usluga. Prema najavama, svaka će, dakle, soba, apartman ili kuća za odmor, morati imati svoj identifikacijski broj kojeg će pratiti Porezna uprava i koja će tako moći svakodnevno dobivati povratne informacije. Isto tako se planira komunalnim redarima, carini i Državnom inspektoratu dati ovlasti praćenja neregistriranih djelatnosti. Isto tako, nova pravila trebala bi onemogućiti praksu iznajmljivanja većeg broja objekata na jednu dozvolu. Iznajmljivači s urednim dozvolama registracijski broj će moći dobiti bez dodatnih troškova.

Plaćanje turističke pristojbe

Resorno Ministarstvo ove godine planira u proceduru poslati cijeli paket zakona, koji bi trebali donijeti i promjene po pitanju naplate turističke pristojbe. Za sada još ne preciziraju u kojem smjeru će ići promjene, osim toga da bi lokalne Turističke zajednice trebale dobiti veće ovlasti kod naplate dugovanja po ovoj osnovi. Turističku pristojbu plaćaju i iznajmljivači, i to u pravilu u paušalnom iznosu, međutim, iako je manje poznato, obveznici su i vlasnici vikendica koji za sebe i obitelj kao i prijatelje turističku pristojbu plaćaju u umanjenom iznosu. Činjenica je da na terenu velik dio vikendaša uopće ni ne plaća boravišnu pristojbu, mnogi jer nisu ni svjesni da su njeni obveznici, a drugi jednostavno zato jer im je jako teško staviti ”soli na rep”.

U resornom Ministarstvu odgovorili su nam kako je lani naplaćeno ukupno 126.891.161 eura turističke pristojbe, od čega se Hrvatskoj turističkoj zajednici sukladno zakonskim propisima doznačilo 23.684.856 eura, ne precizirajući koliki dio se odnosi na obiteljski smještaj. Kažu kako, što se tiče provođenja samog postupka, turističke zajednice, ovisno o svojim kapacitetima, mogu odlučiti hoće li postupke naplate voditi samostalno ili putem odvjetničkih ureda, odnosno angažiranjem odvjetnika. Veće turističke zajednice već sada raspolažu dovoljnim administrativnim i stručnim kapacitetima za samostalno pokretanje i praćenje postupaka, dok se manje turističke zajednice vjerojatno češće oslanjaju na pomoć odvjetnika. Trošak ovršnog postupka pritom u pravilu tereti dužnika, a ne turističku zajednicu, budući da je dužnik upravo neplaćanjem doveo do pokretanja postupka prisilne naplate.

Porez na nekretninu

Što se tiče ostalih obaveza iznajmljivača, ovo je druga godina u kojoj se naplaćuje Porez na nekretnine. Tako je Porezna uprava u veljači počela izdavati rješenja o utvrđivanju obveze poreza na nekretnine za 2025. godinu, a kako ističu, rješenja se donose prema stanju, namjeni i vlasništvu nekretnine na dan 31. ožujka 2025. godine, a postupak utvrđivanja porezne obveze provodi se na temelju podataka kojima Porezna uprava raspolaže, podataka iz evidencija komunalne naknade te ostalih podataka koji su od utjecaja na utvrđivanje porezne obveze, koje su Poreznoj upravi, kao nadležnom poreznom tijelu za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine, dostavila upravna tijela jedinica lokalne samouprave i porezni obveznici. Odluku o visini poreza donosi jedinica lokalne samouprave (grad/općina) na čijem se području nalazi nekretnina. Da podsjetimo, Porez na nekretninu se plaća, uz ostalo, na nekretnine koje se koriste za komercijalne svrhe, samim time i kratkoročno iznajmljivanje turistima, s time da ga ne plaćaju domaćini ako u toj nekretnini i žive trajno te je koriste kao prostor za stalno stanovanje. Iznajmljivači koji nisu domaćini, primjerice, oni koji iznajmljuju stanove u višestambenim zgradama ili ne žive u županiji u kojoj se nalazi nekretnina koju kratkoročno iznajmljuju, plaćaju Porez na nekretnine.

Novi Zakon o gradnji

Podsjetimo i kako iznajmljivači koji imaju apartman u stambenoj u zgradi imaju rok od pet godina za prikupljanje dvije trećine suglasnosti ostalih sustanara u zgradi. Tko pak, tek kreće s iznajmljivanjem u stambenoj zgradi, ni ne može registrirani apartman bez skupljanja potrebnih suglasnosti.

A novi Zakon o gradnji je s druge strane, dozvolio je etažiranje u zonama ugostiteljsko-turističke namjene za objekte s 5 zvjezdica, u kojima minimalno 70 posto smještajnih kapaciteta čine hoteli. U takvim zonama bit će dopušteno etažirati vile i apartmane, ali tek nakon izdvajanja uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. Cijela zona mora funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina s centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma. Vile i apartmani mogu se prodati samo stjecatelju koji upravljanje povjerava zajedničkom upravitelju u svrhu obavljanja turističke djelatnosti.

Podsjetimo, kako iznajmljivači koji imaju apartman u stambenoj u zgradi imaju rok od pet godina za prikupljanje dvije trećine suglasnosti ostalih sustanara u zgradi