Tijekom zimskih mjeseci Zračna luka Rijeka služi kao parkiralište aviona zrakoplovnih kompanija / Foto ARHIVA NL
Ova činjenica zorno govori koliko je za Republiku Hrvatsku bitna Zračna luka Rijeka
povezane vijesti
RIJEKA – Zračne luke u Hrvatskoj u siječnju su uslužile 365 tisuća putnika ili 8,8 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, a većina tih putnika ili 295 tisuća prošla je kroz zračnu luku Zagreb, koja je na godišnjoj razini u plusu od 6,4 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Zračna luka Rijeka jedina je u siječnju 2026. godine bila s padom broja putnika u odnosu na siječanj 2025., i to za 17,2 posto, sa svega 423 putnika. U 2025. godini Zračna luka Rijeka imala je 160.249 putnika. Istovremeno je ZL Pula ostvarila 542.315 putnika, dok su ZL Zadar i ZL Trst s preko 1.6 milijuna putnika bili po tom segmentu oko 1.000% uspješniji od aerodroma u Omišlju. Od svih zračnih luka s područja bivše Jugoslavije, a koja ostvaruju promet veći od 100.000 putnika, upravo je ZL Rijeka ostvarila najmanji promet.
Strateška funkcija
Zašto su brojke takve i koja je uopće strateška funkcija Zračne luke Rijeka u prometnoj i turističkoj strategiji Primorsko-goranske županije, kao i samog otoka Krka, pitanje je koje je na Županijskoj skupštini pokrenuo zastupnik HSP-a s otoka Krka Tonči Hrabrić predloživši održavanje tematske sjednica Skupštine PGŽ-a na kojoj bi bili predstavnici Grada Rijeke, ali i ostalih suvlasnika, prije svega Republike Hrvatske, koju bi predstavljalo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI). Župan Ivica Lukanović podržao je prijedlog te pritom dodao kako ZL Rijeka izgleda kao da je zapela u 80-im godinama prošlog stoljeća.
Ivica Lukanović / Foto Marko Gracin
Lukanović: Čovjek mora imati razlog da bi ovdje sletio
Iako je na sjednici Županijske skupštine rekao kako je stanje u ZL-u Rijeka loše, nekoliko dana nakon te izjave župan Lukanović ponudio je šire gledanje na situaciju – Razvoj ZL-a Rijeka ovisi o razvoju cijele županije i otoka Krka kao njenog dijela gdje je luka i smještena. Na ovoj gospodarskoj razini aktivnosti kakvu sada imamo pitanje je može li Zračna luka napraviti iskorak, mislim da toga mnogi možda nisu svjesni. Čovjek koji ovdje želi sletjeti mora za to imati razlog. Pričao sam s ljudima koji znaju o tom sektoru puno više od mene i koji su radili diljem svijeta u toj struci i oni kažu da određena destinacija, odnosno regija, treba imati određeni broj hotela i određeni broj poslovnih aktivnosti da bi njoj pripadajuća zračna luka bila efikasna za putnički promet. Tako da treba prihvatiti da treba razvijati i drugu infrastrukturu kako bi ona potaknula razvoj zračne luke. Također, veliki je problem vlasništva, odnosno suvlasništva, a tu glavnu riječ drži država kao većinski vlasnik. A ako ta ista država već 10 godina nema predstavnika u Nadzornom odboru ZL-a Rijeka – to jasno govori koliko joj je stalo. Razgovarat ćemo uskoro s ministrom Butkovićem koji je vrlo proaktivan i s kojim imamo dobru suradnju na mnogim poljima oko potencijala ZL-a Rijeka. Uglavnom, treba slušati struku, jer radi se o pitanju šire ekonomije cijele regije čiji je ZL Rijeka samo jedan dio, rekao je Lukanović. |
– Smatram da se nešto mora promijeniti u poslovanju ove nama vrlo vrijedne infrastrukture koja zasigurno ima potencijal za bolje rezultate od ovih koje sada ostvaruje. Je li krivnja na upravi, vlasničkoj strukturi ili nečem trećem, o tome treba raspraviti i naći rješenje. Mišljenja sam da je prije svega odgovornost na suvlasnicima. Znamo da najveći udjel ima Republika Hrvatska, ali veći interes za bolje rezultate imaju ostali suvlasnici. U ovom problemu ne smije biti mjesta podjelama tko je koja politička stranka već se složno treba pristupiti pronalasku rješenja, rekao nam je Hrabrić.
Foto NL arhiva
Koliko je za Republiku Hrvatsku bitna Zračna luka Rijeka, najbolje govori činjenica da država već ravno 10 godina nema predstavnika u Nadzornom odboru tog poduzeća.
– Promet u Zračnoj luci Rijeka karakterizira, kao uostalom i većinu ostalih zračnih luka u Republici Hrvatskoj, iznimna sezonalnost. Unazad nekoliko godina primjećuje se lagani rast i stabilizacija prometa koji usprkos tome još uvijek nije dosegao rezultate ostvarene prije pandemije COVID-19. Financijski rezultati društva su također pozitivni s čime se pokrivaju gubici ostvareni u prethodnim godinama. No, ovi rezultati zasigurno ne odražavaju u potpunosti prometni i gospodarski kapacitet regije koju opslužuje Zračna luka Rijeka. Smatramo da bi kroz suradnju ZL-a Rijeka, regionalne i lokalne vlasti (prvenstveno turističkih zajednica) te ključnih gospodarskih subjekata, mogle osmisliti i realizirati aktivnosti koje bi u kratkom roku pridonijele razvoju prometa na kvarnerskoj zračnoj luci. MMPI, kao predstavnik većinskog vlasnika, je uvijek spreman podržati slične inicijative. Republika Hrvatska trenutačno nema svog predstavnika u Nadzornom odboru Zračne luke, stoji u dopisu koji smo dobili iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Vlasnička struktura ZL-a Rijeka je sljedeća: Republika Hrvatska 55 %, Primorsko-goranska županija 20%, Grad Rijeka 10%, Grad Krk 4%, Grad Crikvenica 4%, Grad Opatija 4%, Općina Omišalj 3%. I svi se slažu i ponavljaju kako treba raspravljati o njenom potencijalu. I nitko nema neku konkretniju ideju, a kamoli plan ili strategiju.
NL arhiva
Ahmetović: Potrebno poticati suradnju svih nadležnih dionika
Saborska zastupnica i načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović također je dala svoje mišljenje. – Što se tiče broja prijevozničkih tvrtki koje posluju sa Zračnom lukom Rijeka, on ovisi o popunjenosti zrakoplovnih kapaciteta, što je logično jer nedovoljna putnička potražnja prema ovoj regiji za te tvrtke predstavlja nepremostiv financijski rizik. Taj se rizik uobičajeno premošćuje sufinanciranjem od strane regionalne Turističke zajednice, a tvrtke koje otkažu ugovore smatraju da je to sufinanciranje nedostatno ili ono uopće ne postoji. U ovom dijelu poslovanja osnovna je zadaća ZL-a Rijeka osigurati raspoloživost kvalitetne prometne infrastrukture, a od turizma i općenito gospodarstva regije se očekuje jačanje prvenstveno turističkog tržišta i popunjavanje osiguranih kapaciteta. Sukladno strategiji razvoja turizma i |
Potražnja i ponuda
Za komentar cijele situacije obratili smo se direktoru ZL-a Rijeka Tomislavu Palaliću za čije je upravljanje dosad bilo vezano nekoliko kontroverznih situacija. Prije svega vezano za kontinuirane isplate bonusa sebi čiji iznosi su akumulirano dosegli nekoliko desetaka tisuća eura, a za koje je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa utvrdilo da je suprotno Zakonu o sprječavanju sukoba interesa. Zatim i situacija s podizanjem cijena parkiranja za autobuse, taksije i shuttle vozila od gotovo 1.000% zbog koji su isti odbijali ući na parkiralište pa su turisti sami išli s koferima do rampe kako bi daljnjim prijevozom došli do željenih destinacija. Unatoč svemu tome, Palalić nije izgubio povjerenje vlasnika u sposobnost obavljanja svoje dužnosti.
Foto Marko Gracin
– Osnovna funkcija svake zračne luke je prihvat i otprema zrakoplova, putnika i tereta, spasilačko vatrogasna služba i služba hitne medicinske pomoći. Zračna luka će raditi, u smislu prometa putnika, onoliko uspješno kolika je potražnja za tom vrstom prijevoza u određenoj regiji. Interes za obavljanje prijevoza putnika ima avioprijevoznik i on će uspostaviti liniju ukoliko mu ona bude poslovno isplativa. Regija u kojoj se nalazi zračna luka mora odlučiti na koji način želi dovoditi putnike da je posjećuju, a za to mora privući interes avioprijevoznika. Dakle regija, odnosno njeni subjekti koji žele putnike moraju napraviti strategiju koje sve vrste prijevoza se želi koristiti za te namjere i na koji način će se ulagati u razvoj istih. Sve to mora biti napravljeno temeljem analize podataka. U toj analizi, a onda i strategiji te na koncu i ulaganju i provedbi moraju sudjelovati i razmišljati turističke zajednice, a kod nas je to prije svega Turistička zajednica Kvarnera. Ukoliko avioprijevoznik ne može samo kapacitetom putnika pokriti svoje troškove i ostvariti željenu zaradu – on neće uspostaviti liniju, kaže Palalić i dodaje da ne postoji strategija za koje potrebe bi se dovodili putnici u ZL-u Rijeka i da, kada on i dovede avioprijevoznike na sastanke s predstavnicima turističkih dionika ove regije, na sastancima se ne uspijeva doći do uvjerenja da bi te linije bile komercijalno isplative.
– Ja sam na sastanak u TZ-u Kvarnera doveo EasyJet koji je htio uspostaviti neke linije, ali je tražio garanciju da će u slučaju da linija ne bude financijski održiva dobiti sufinanciranje za, ne profit, već pokrivanje troškova. Nije ju dobio. Na jednom drugom sastanku s drugim avioprijevoznikom je isto već na početku sastanka rečeno da se ova regija oslanja najviše na cestovni prijevoz. Pa kako će to pobuditi interes avioprijevoznika? Mi smo htjeli ući u Turističko vijeće TZ-a Kvarnera već nekoliko puta, kao što smo u TZO-u Omišalj, da sa svojom stručnošću pridonesemo poboljšanju rezultata u obimu putničkog prometa, ali nikada nismo primljeni. Zato tamo svoje mjesto ima predstavnik Arrive. Mislite li da je Arrivi u interesu da se razvija cestovni, ili zračni promet, naglasio je Palalić te dodao da je i marketing ove turističke zajednice u reklamiranju ZL-a Rijeka kao potencijalnoga prometnog pravca premali, u usporedbi s drugim regijama i njima pripadajućim aerodromima.
Za kraj je naglasio kako su financijski rezultati ZL-a Rijeka godinama unazad pozitivni, čak i rekordni, da ona posluje odgovorno u uvjetima koje može te da ima sposobnosti za prihvat više putnika i povećanje rezultata u tom segmentu, ali da nije na njoj da dovlači putnike, već to prije svega mora činiti regija kojoj ona pripada.
Najavljene linije za Poljsku i Zürich
Palalić je najavio kako će u ovoj godini biti napravljen iskorak u broju putnika, prije svega u dolascima putnika iz Poljske. – Broj sjedišta koje za 2026. godinu imamo u ponudi je veći od onog iz rekordne 2019. godine. Naravno, treba ih i ostvariti. Imamo dva nova prijevoznika: Wizz Air s 3 ”ponit to point” linije iz Poljske s gotovo 70.000 sjedišta, što će biti pravi boom za tržište Kvarnera. A bit će i Swiss s mrežnom linijom Krk – Zürich, gdje onda s tog aerodroma praktički možete ići u bilo koju drugu zračnu luku na svijetu, najavio je Palalić. |
Promocija linija
Iz TZ-a Kvarnera odgovaraju kako svojim aktivnostima itekako potiču razvoj ZL-a Rijeka, te navode brojke kojima argumentiraju svoje tvrdnje.
– Za turizam Kvarnera bilo bi iznimno važno imati veći broj zračnih linija te snažnu i dobro povezanu ZL Rijeka jer bi nam to omogućilo lakše privlačenje gostiju s udaljenijih emitivnih tržišta s kojih nije moguće ili je znatno otežano doći cestovnim putem. Upravo zato, u okviru svojih zakonskih zadaća, TZ Kvarnera već godinama značajan dio sredstava usmjerava na promociju zračnih linija i suradnju s avioprijevoznicima. Na godišnjoj razini za te se aktivnosti izdvaja između 15 i 20 % ukupnog proračuna TZ-a Kvarnera, što predstavlja najveće pojedinačno ulaganje u neki turistički proizvod. Od 2011. godine do danas u zajedničke promotivne aktivnosti s avioprijevoznicima uloženo je više od 10 milijuna eura, a čak oko 85% putnika koji su stigli na ZL Rijeka došli su upravo s avioprijevoznicima s kojima su provedene zajedničke marketinške kampanje, rekla je direktorica TZ-a Kvarnera Irena Peršić Živadinov.
NL arhiva
Naglašava kako ovakve odluke donosi Turističko vijeće i Skupština Turističke zajednice Kvarnera, čiji su zakonski članovi predstavnici turističkog gospodarstva: hotelskih kuća, turističkih agencija i drugih subjekata koji ostvaruju turistički promet u destinaciji.
– Upravo su to dionici kojima je iznimno važno imati bolju zračnu povezanost, jer ona omogućuje lakše dovođenje gostiju s udaljenih emitivnih tržišta te potiče dolaske izvan glavne turističke sezone. Istodobno, važno je naglasiti da 98% gostiju na Kvarner dolazi cestovnim putem, dok svega oko 2% dolazi zračnim putem preko Zračne luke Rijeka, što jasno pokazuje koliko prostora postoji za daljnji razvoj zračnog prometa i potrebe uvođenja novih linija. Ugovaranje letova, operativno upravljanje te infrastrukturni razvoj zračnih luka nisu u ingerenciji turističkih zajednica niti turističke zajednice smiju davati financijske garancije avioprijevoznicima za pokrivanje eventualnih poslovnih gubitaka jer takve aktivnosti nisu dopuštene zakonskim okvirom. Razvoj zračnog prometa moguć je jedino kroz koordinirano djelovanje svih uključenih dionika. TZ Kvarnera u suradnji s partnerima i dalje će, u okviru svoje uloge promocije destinacije, nastaviti podupirati aktivnosti koje pridonose boljoj dostupnosti i vidljivosti Kvarnera na međunarodnim tržištima, ali je istovremeno potrebno da i drugi dionici odrade svoj dio posla, zaključila je Peršić Živadinov.
