Ovogodišnji, 64. Memorijal mira obilježen je u Mrkoplju i na Vrbovskoj poljani od 20. do 22. veljače. Riječ je o događanju koje se organizira u sjećanje na tragični marš u kojem je u noći s 19. na 20 veljače davne 1944. godine u snijegu i iznimnoj hladnoći na Matić poljani život izgubilo 26 boraca 13. Primorsko-goranske udarne divizije. Tako je već 82. obljetnica tragičnog marša u Mrkoplju obilježena nikad posjećenijom svečanom akademijom, polaganjem vijenaca na spomen-obilježju na mjesnom groblju te dvodnevnom FIS međunarodnom utrkom u skijaškom trčanju na Vrbovskoj poljani.

Vrhunski uvjeti

Kako saznajemo od Marijana Petrovića, organizatora utrke i predsjednika SD-a Bjelolasica, FIS međunarodna utrka u skijaškom trčanju okupila je domaće i strane natjecatelje.

– Stotinjak natjecatelja prvog dana se natjecalo u disciplini sprint slobodnom tehnikom, a drugi dan je na rasporedu bila distanca klasičnom tehnikom. Vrijeme nas je poslužilo oba dana, bilo nam je prekrasno i naša Vrbovska poljana je pokazala svu svoju ljepotu u punom sjaju. Zahvaljujem se svima na pomoći oko organizacije i pripreme utrke, a posebno našim sponzorima i pokroviteljima, kazao je Petrović.

Dodaje kako su uvjeti za utrku bili vrhunski. Vrbovska poljana bila je puna snijega, a staze kvalitetno uređene.

– Tehnički delegat iz Ukrajine je bio prezadovoljan viđenim. Kazao nam je kako rijetko kad dolazi na ovakvu razinu natjecanja, a da je ona za dvije-tri stepenice viša od one na koju obično nailazi kad je riječ o FIS utrci. Reakcije gostiju iz Slovenije i Rumunjske također su bile jako pozitivne. Slovenci dolaze iz Planice na kojoj imaju nordijski centar svjetske razine, a opet su bili oduševljeni uvjetima na Vrbovskoj poljani. U Mrkopalj dolaze i ljeti, i zimi, te su iznimno zadovoljni. Rumunji također imaju moderan stadion, ali ne propuštaju priliku da dođu u Mrkopalj na utrke, tako da je cijela priča skijaškog trčanja u Mrkoplju itekako pozitivna, naglašava Petrović.

U disciplini sprint slobodnom tehnikom prvo mjesto zauzeo je Bor Petrovič iz Slovenije, drugo Boris Štefanić iz Hrvatske, a treće Tine Petrovič iz Slovenije. U istoj disciplini, ali u kategoriji žena, prvo mjesto zauzela je Sara Burek Svetec iz Hrvatske, drugo Gabrijela Skender (također iz Hrvatske), a treće Julija Bernard iz Slovenije. U disciplini distanca klasičnom tehnikom na 10 kilometara dominirali su Slovenci. Prvi je bio Miha Ličef, drugi Bor Petrovič, a treći Mark Gavrič. U istoj disciplini na pet kilometara kod žena, zlato je pripalo Sari Burek Svetec, drugo Gabrijeli Skender, a treće Juliji Bernard.

Tišina i žrtva

Kad je riječ o svečanoj akademiji, ista je održana u mrkopaljskom Domu kulture, koji je doslovce bio premalen da primi više od tri stotine ljudi koji su došli odati počast stradalima u čuvenom zimskom maršu dugom 52 kilometra. U ime domaćina, Općine Mrkopalj, nazočne je pozdravio načelnik Josip Brozović istaknuvši kako i već 64. Memorijal, kao i Škola mira koju je utemeljio čuveni goranski mirotvorac Franjo Starčević, na jedan način strše u ovim današnjim konfuznim i teškim vremenima kao svojevrsni svjetionik razuma koji poručuje da se mir i tolerancija mogu stvarati samo građenjem, a ne rušenjem mostova.

– Danas živimo u vremenima čudnih paradoksa kad, primjerice, naš riječki nadbiskup Mate Uzinić uporno traži i inzistira na toleranciji i prihvaćanju drukčijeg, tvrdeći kako klečanje na trgovima nije kršćanstvo. S druge strane, imamo ogromne količine lažnog rodoljublja pa sve to stvara velike podjele. Pravo domoljublje nije buka i galama ljudi ogrnutih u hrvatske zastave. Pravo domoljublje je tišina i žrtva Matić poljane i prihvaćanje činjenice da je svaka žrtva teška. Snijeg koji je 1944. godine zasuo Matić poljanu i u kojem je zauvijek ostalo 26 ljudi, isti je snijeg koji je od ‘91. do ‘95. padao u Lici, Vukovaru, Škabrnji, na Velebitu… Svi su se ti ljudi borili za slobodu i ta sjećanja moramo čuvati te se pri tome boriti protiv idiotizma koji je sve uočljiviji. Davno je o nužnosti te borbe protiv zatupljujuće gluposti govorio i Miroslav Krleža, rekavši kako ne možemo na svaku ljudsku glupost odgovoriti gospodskom tišinom. Zato, dragi prijatelji, prestanite šutjeti, rekao je načelnik Josip Brozović i zaradio veliki pljesak, a isto se ponovilo i s idućim govornicima.

Kristijan Čarapić, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije, istaknuo je kako se iz prošlosti mora učiti baš zato da se ne ostane u prošlosti i kako bi nastavili borbu za temelje Ustava koji su postavljeni baš u doba te antifašističke borbe.

Jedna istina

Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, bio je najžešći i najkonkretniji ustvrdivši kako se istine o NOB-u moraju ponavljati ne samo zato da se doprinos borbi za slobodu Hrvatske ne zaboravi, već i zbog očitih pokušaja revizionizma.

– Danas se te vrijednosti, koje cijeni cijeli demokratski svijet, u Hrvatskoj dovode u pitanje. Koncert na hipodromu bio je ne glazbeni, već jeftini politički, vjerski i kvazidomoljubni patetični spektakl. Baš zbog takvih pojava moramo biti još glasniji i još se žešće boriti protiv fašizma te izjednačavanja fašizma s antifašizmom. Na razne se načine i kroz razne publikacije sve više nastoji izjednačiti zločine ustaša i partizana. Štoviše, tvrdi se da su partizanski zločini bili gori. Protiv toga se moramo boriti, moramo tražiti školski sustav u kojem će se govoriti istina, a ne relativizirati fašizam. Hrvatski sabor sve češće postaje pozornica s koje se čuju ustaški pozdravi, a to za Hrvatsku nikako nije dobro, rekao je Habulin, zaključivši kako ne postoje dvije, već samo jedna istina i za nju se, očigledno, treba iz dana u dan boriti.

Dožupan Toni Štimac osvrnuo se na snijeg koji je na dan održavanja svečane akademije zasuo Gorski kotar te rekao kako njega snijeg uvijek podsjeća na dvije stvari – Memorijal 26. smrznutih partizana i ličku bojišnicu devedesetih godina prošlog stoljeća.

– Ljudi koji su se u razmaku od pedeset godina našli na spomenutim lokacijama, borili su se za istu stvar – za slobodu, a protiv fašizma. Zato antifašizam nije politika, već napredni ljudski stav i želja da svakom čovjeku bude dobro, rekao je Štimac.

Pozdrave nazočnima u ime predsjednika RH Zorana Milanovića prenijela je njegova izaslanica Melita Bolić, istaknuvši kako joj je drago da se na ovaj način tako dugo čuva antifašistička tradicija pri čemu su, i po njezinom mišljenju, dio te antifašističke tradicije i oni koji su se u Domovinskom ratu borili za slobodu i samostalnost Hrvatske.