RIJEKA – Svaka žena ima pravo živjeti sigurno i bez straha, jer život bez nasilja je temeljno ljudsko pravo, kazano je na tribini “Žene, sigurnost i dostojanstvo – odgovornost društva i sustava” održanoj u Gradskoj vijećnici grada Rijeke.

Prilikom obilježavanja Dana žena društvo ne smije zaboraviti i ignorirati problem obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja kojem su žrtve najčešće žene, kazale su stručnjakinje koje su složenu problematiku nasilja nad ženama i nasilja u obitelji izložile iz različitih perspektiva – pravne, psihološke, kriminalističke – navevši kako institucionalni odgovor na ovu pojavu treba biti snažan i koordiniran.

Ekonomsko nasilje

Kako je istaknula Ivana Prica Matijaš, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Grada Rijeke, Istanbulska konvencija o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u Hrvatskoj još uvijek nije u potpunosti implementirana, budući da u sigurnim kućama za žene žrtve nasilja još uvijek nedostaje mjesta, kao što sustavu nedostaje i specijaliziranih stručnjaka za rad s njima.

– Najbolji mehanizmi za pravnu zaštitu kod slučajeva nasilja su prijava policiji i državnom odvjetništvu, pravna zaštita putem odvjetnika te javljanje u udruge civilnog sektora i sigurne kuće.

Najveći se problem javlja kod majki koje ne rade, odnosno nemaju svoje prihode te su podvrgnute ekonomskom nasilju, a kada pravni sustav zakaže, udruge i sigurne kuće imaju fenomenalne programe kroz koje se žene mogu ponovo vratiti u društvo i na tržište rada, navela je Prica Matijaš.

Psihijatrica Marina Letica Crepulja pojasnila je na koje načine rodno specifični stresori i akumulirana trauma oblikuju mentalno zdravlje zlostavljanih žena.

– Žene su u značajno većoj mjeri izložene upravo onim stresorima koji imaju najveći traumatizirajući potencijal, a to su interpersonalne traume u okruženjima bliskih osoba, najčešće obitelji.

Takve traume imaju obilježja izdaje, tu ne postoji samo ugroza tjelesne sigurnosti, nego i potpuna poljuljanost uvjerenja o samom sebi, budućnosti, svijetu oko sebe.

Svijet njima postaje opasno mjesto, ljudi više nisu pouzdani, a traume su također i posljedice društvenih očekivanja, odnosno uloge žene u društvu.

Znamo da postoji taj efekt koji nije linearni, već svaka sljedeća trauma pogoršava i pojačava negativni učinak one prethodne, a tome su žene dokazano više izložene, kazala je Letica Crepulja.

Podrška institucijama

Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija podržavaju i provode rad institucija koje žrtvama obiteljskog nasilja, ženama i djeci, pružaju stručnu podršku te smještaj kada im je to potrebno, izdvojile su Jasna Grgurić Malović, v.d. pročelnice za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života Grada Rijeke, i Mirela Smojver, županijska pročelnica za socijalnu politiku i mlade.

– Nasilje nad ženama ozbiljan je društveni izazov koji se ne smije tretirati kao privatni problem ili kao odnos između dvoje ljudi.

Nedavni događaji i povećanje različitih oblika nasilja potiču nas da i dalje jačamo preventivne i zaštitne mjere, kao i edukativne programe djece i mladih.

Grad Rijeka ima dva prihvatilišta za žene i djecu, Caritasov dom Sv. Ana i Uzor, svako s kapacitetom za 14 korisnika, a Grad sufinancira i program podstanarstva ženama koje izađu iz tih ustanova jer je izrazito važno dati im priliku da se ekonomski osamostale i steknu dugoročnu sigurnost, kazala je Grgurić Malović, dok je Smojver dodala kako, osim podrške dvije sigurne kuće sa zajedničkim kapacitetom od 35 kreveta, županija pomaže i rad savjetovališta za žrtve obiteljskog i seksualnog partnerskog nasilja.

U sklopu tribine polaznice riječkog Dramskog studija Pontes scenskim su nastupom uprizorile komad iz svoje predstave “Nerazdvojne” koja progovara o životima djece u domovima za nezbrinutu djecu te obiteljskom zanemarivanju.

Alarmantna statistika

Informatički stručnjak Siniša Necko predstavio je digitalnu platformu i mobilnu aplikaciju čijim bi uvođenjem prevencija, rana detekcija rizika i koordinirano djelovanje službi na prijavu nasilja postala jednostavnija, a Marijana Žunić iz Sektora kriminalističke policije PU primorsko-goranske predstavila je protokole postupanja policije u slučajevima nasilja u obitelji.

Žunić je istaknula kako se u posljednjih deset godina bilježi kontinuirani porast prijava slučajeva nasilja u obitelji, što je protumačila kao posljedicu jače senzibilizacije javnosti, spremnošću i hrabrošću žrtava da prijavljuju nasilje u obitelji, kao i rastu učinkovitosti sustava podrške i zaštite žrtava.

Međutim, istaknuta je i alarmantna činjenica da je, kada je riječ o proteklom desetljeću, 2025. godine zabilježen najveći broj ubojstava žena od strane članova obitelji i bliskih osoba, kao i u kategoriji ubojstva žena od strane intimnih partnera.