Sve kreditne institucije u Hrvatskoj, njih 20, u prošloj su godini ostvarile dobit od 1,4 milijarde eura, što je za 6,1 posto manja dobit nego na kraju 2024. godine, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke. To je prvi put nakon pandemijske 2020. godine da su banke zabilježile pad dobiti jer su već u prvom tromjesječju te godine zabilježile pad dobiti prije oporezivanja od čak 22,7 posto u odnosu na prvi kvartal 2019. godine.

Vjeko Peretić, direktor društva za kreditno posredovanje »Fintasic«, navodi da se iz skraćenog komentara HNB-a može iščitati kako je bankarski sektor završio prošlu godinu s nešto slabijom profitabilnošću gledajući povrate na kapital i imovinu, iako su oni i dalje solidni i prosječno veći nego u EU-u.

Upozorenje HNB-a

– Dobit banaka smanjena je za 6,1 posto, što može upućivati na postupno popuštanje jako dobrih rezultata koje je sektor ostvarivao u prethodnom razdoblju. Dio banaka se očito teže prilagođava novim regulatornim zahtjevima, osobito u području zaštite potrošača, što djelomično ograničava prostor za rast prihoda od naknada koji su posljednjih godina rasli, napominje Peretić i dodaje da treba pričekati službena financijska izvješća jer pokazatelji profitabilnosti nekih većih banaka u prethodnim kvartalima nisu ukazivali da će godinu završiti u minusu.

Na mogućnost pada dobiti banaka upozorila je i Hrvatska narodna banka prilikom uvođenja mjera ograničavanja kreditiranja građana, koje su na snagu stupile prvog srpnja prošle godine, kada su procijenili da bi te mjere mogle kratkročno utjecati na profitabilnost banaka. Te je mjere, podsjetimo, HNB uveo »radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava« zbog porasta potrošačkog kreditiranja kućanstava i njma se nastojalo usporiti zaduživanje građana, osobito u segmentu nenamjenskih kredita čiji rast ubrzava još od početka 2023. godine. Mjere su već u prvim mjesecima primjene postigle učinak jer je broj potrošačkih nenamjenskih kredita od rujna do studenoga prošle godine pao za čak 22 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, i to nako što je u drugom tromjesječju prošle godine broj novih potrošačkih kredita porastao za oko 6 posto u odnosu na isto razdoblje 2024.

Manje »loših« kredita

Za razliku od potrošačkih kredita koji su zabilježili pad, rast stambenih kredita usporava postupno, a u HNB-u navode da je godišnja stopa rasta prosječnog iznosa stambenoga kredita usporila na 7 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, unatoč nastavku dvoznamenkastog rasta cijena stambenih nekretnina.

Mjere HNB-a su postigle učinak i kod smanjenja tzv. loših, odnosno teško naplativih kredita jer su se u središnjoj banci pribojavali da bi se neuredna otplata kredita mogla dodatno pogoršati kod novijih kredita zbog većeg volumena odobrenih kredita i očekivanog usporavanja rasta dohotka. Tako se udio teško naplativih kredita u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju 2025. malo smanjio u usporedbi s krajem 2024. i iznosio je 2,3 posto, navode u HNB-u i dodaju da se kvaliteta kredita kućanstvima i poduzećima nastavila poboljšavati – udio loših kredita kod poduzeća smanjio se s 4,5 posto na 3,7 posto, a kod kućanstava s 3,7 posto na 3,3 posto pri čemu su ukupni krediti rasli brže od loših kredita. U HNB-u također podsjećaju da je uz usporavanje rasta kredita, primjena makrobonitetnih ograničenja osobito pridonijela smanjenju rizičnosti novih kredita, ponajprije zbog smanjenja opterećenosti dohotka otplatama duga kod novih stambenih kredita.

Povećana ukupna imovina

Iako su banke lani zabilježile pad dobiti, njihova ukupna imovina se povećala u odnosu na kraj 2024. za 8,3 posto i iznosila je 91,1 milijardu eura, pri čemu se imovina povećala kod većine kreditnih institucija dok je broj kreditnih institucija ostao nepromijenjen. Banke su, podsjetimo, rekordnu dobit ostvarile 2024. godine u iznosu od 1,53 milijarde era što je bilo 13 posto više nego godinu prije.

– Podaci HNB-a pokazuju da je bankarski sustav i dalje vrlo stabilan, s visokom kapitaliziranošću i niskom razinom kreditnog rizika. To je dobro za financijsku stabilnost, ali dugoročno otvara pitanje kako će banke održavati visoku profitabilnost u razdoblju postupne normalizacije kamatnih marži, navodi Peretić i kaže da će biti zanimljivo vidjeti hoće li banke u sljedećem razdoblju veći naglasak staviti na rast kreditiranja koje je HNB svojim mjerama pokušao ograničiti ili na povećanje prihoda od usluga i naknada.