Na području Perzijskog zaljeva nalazi se 225 pomoraca iz Hrvatske, registriranih u CIMIS-u, Hrvatskom integriranom pomorskom informacijskom sustavu, utvrđeno je na sastanku održanom u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture (MMPI) u Zagrebu. Registrirani pomorci članovi su posada na 105 brodova, a prema dostupnim podacima svi su u dobrom zdravstvenom stanju i nitko od njih nije ozlijeđen u ratnim operacijama na tom području koje su započele zajedničkim napadom SAD-a i Izraela na Iran, a nastavljene su iranskim napadima projektilima i dronovima na države Perzijskog zaljeva, kao i blokadom Hormuškog tjesnaca, ključne pomorske rute kojom prolazi oko dvadeset posto svjetskog transporta nafte i ukapljenog prirodnog plina.

Na sastanku je donesena i odluka o sazivanju Stožera za koordinaciju aktivnosti u slučaju ugroze hrvatskih brodova i hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi, tijela u kojemu su predstavnici Ministarstva mora, Sindikata pomoraca, Ministarstva vanjskih poslova, Hrvatske udruge brodara te agencija za zapošljavanje.

– Gotovo 16.000 hrvatskih pomoraca zaposleno je na svjetskom tržištu rada, a svaka globalna kriza neminovno se najprije i najizravnije odražava upravo na njih.

Prema dostupnim informacijama zaprimljenim od strane Europske agencije za sigurnost plovidbe (EMSA), u Perzijskom zaljevu trenutno se nalaze ukupno 3.134 broda, od čega su 602 broda od interesa za Europsku uniju. Hrvatski pomorci uglavnom su ukrcani na brodove koji viju stranu zastavu. Ministarstvo mora u ovome trenutku ne raspolaže informacijama o eventualno ozlijeđenim hrvatskim državljanima.

U Perzijskom i Omanskom zaljevu nema brodova hrvatske zastave. Republika Hrvatska uključena je u razmjenu informacija o kretanju brodova posredstvom naprednih informacijskih platformi Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA).

Na sastanku je razmotrena aktualna situacija, te su definirani konkretni koraci u interesu sigurnosti i zaštite hrvatskih pomoraca. U raspravi je istaknuto kako bi, u slučaju duljeg trajanja krizne situacije, mogle nastati dodatne poteškoće u organizaciji smjena posada te repatrijaciji pomoraca u Hrvatsku. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova poziva sve hrvatske državljane, pa tako i pomorce, da se jave u diplomatsko-konzularna predstavništva radi pružanja konzularne pomoći te eventualne repatrijacije.

Zbog dinamičnosti situacije na terenu te činjenice da se podaci o kretanju i angažmanu pomoraca kontinuirano mijenjaju održavat će se stalni kontakti svih nadležnih dionika sa sastanka, stoji u objavi Ministarstva vanjskih poslova.

Prema riječima Nevena Melvana, glavnog tajnika Sindikata pomoraca Hrvatske, broj pomoraca u ratnim sukobima zahvaćenoj regiji je veći od broja registriranih u CIMIS-u, i to za najmanje deset posto, a svima su na raspolaganju veleposlanstva u regiji.

– Ključno je Ministarstvo vanjskih poslova, svi pomorci kojima je potrebno bilo što mogu se javiti veleposlanstvima u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Nataša Božić Čapalija, predstavnica CROSMA-e, kazala je kako su tvrtke članice Udruge posrednika u stalnom kontaktu s brodarskim kompanijama na kojima plove hrvatski pomorci, na brodovima u Perzijskom zaljevu, kao i sa samim pomorcima.

– Brodari poduzimaju sve mjere kako bi iz zone zahvaćene sukobima maknuli svoje brodove, a ukoliko ovakva situacija potraje, da se s tih brodova ljudi vrate kućama.

Kao Udruga, učinit ćemo sve što možemo da se pomorci na siguran način vrate kućama. Imamo određeni broj pomoraca koji su se zatekli na aerodromima u trenutku izbijanja sukoba, primjerice njih osmoricu u Bahreinu, koji su smješteni u hotele, a prvom prilikom osigurat će im se nastavak putovanja.

Na sastanku je dogovoreno da će im država priznati sve te dane u dane putovanja, odnosno dane provedene na poslu, kako ne bi imali problema s naplatom poreza, rekla je Božić Čapalija.