Napadom na Iran i ubojstvom vrhovnog vođe režima, ajatolaha Ali Hamneija, američki predsjednik Donald Trump ušao je u prilično riskantnu okladu – da može vojnom silom preoblikovati Bliski istok, što njegovi prethodnici nisu uspjeli.

BBC u svojoj analizi piše da će Trump proglasiti generacijsku pobjedu ako SAD uspiju u potpunosti uništiti iranski nuklearni program i izazvati promjenu režima u Teheranu samo uz pomoć zračnih snaga, ali istodobno upozorava i da Washington nema jasan plan za ono što bi uslijedilo nakon Islamske Republike.

Opasnost dugotrajnog rata

Što će, međutim, biti ako Pentagonova akcija naziva “Epski bijes” ne uspije ili ako izazove regionalni požar koji zahtijeva uvlačenje SAD-a u dugotrajni rat? Za Trumpa će to biti veliki udarac, jednako kao i za šanse republikanaca da zadrže kontrolu nad Kongresom na međuizborima u studenom.

“47 godina iranski režim skandira Smrt Americi. Više to nećemo trpjeti”, izjavio je Trump još u subotu ujutro.

Ostaje, dakle, vidjeti hoće li Trump uspjeti izbjeći dugotrajnu vojnu kampanju, a otvoreno je i pitanje može li uvjeriti američku javnost – a posebno svoju bazu u MAGA-i koja se uglavnom protivi američkim intervencijama u inozemstvu – da podrži još jedan upad na Bliski istok.

Reuters

To je ključni trenutak za Trumpa, koji se vratio na dužnost prije nešto više od godinu dana s obećanjem da će okončati takozvane “vječne ratove” poput onih koje su SAD vodile u Afganistanu i Iraku. Istodobno je, pak, pokrenuo vojne operacije u Iranu, Venezueli i Siriji.

Američko i izraelsko bombardiranje uslijedilo je nakon što je Bijela kuća upozorila na napad ako režim ne pristane na sporazum o napuštanju svog programa nuklearnog oružja, prestanku proizvodnje balističkih projektila i odustajanju od podrške posredničkim skupinama poput Hamasa i Hezbollaha. Hamneijevo ubojstvo označava veliku eskalaciju, ali analitičari upozoravaju da bi to moglo izmaknuti Trumpovoj kontroli.

Kocka je bačena

“Kocka je bačena i SAD sada moraju ići do kraja kako bi promijenile režim. Problem je što to ne možete učiniti bez prisutnosti na terenu”, rekao je Mohammed Hafez, profesor na Pomorskom poslijediplomskom studiju.

Iranski uzvratni napadi na brojne američke saveznike u regiji – Bahrein, UAE, Katar i druge zemlje – signalizirali su da režim planira uzvratiti agresivnije nego što je to učinio nakon američkog napada na zemlju prošle godine, dodao je.

“Strategija iranskog režima bit će stvaranje regionalnog sukoba koji utječe na globalno gospodarstvo i američko gospodarstvo, a to ne bi bilo dobro za Trumpa“, dodao je Hafez.

Dugotrajni sukob na Bliskom istoku mogao bi utjecati i na druge Trumpove prioritete u regiji, poput obnove Gaze nakon rata između Izraela i Hamasa te jačanja veza sa Saudijskom Arabijom. Istodobno bi ga moglo otuđiti i od pristaša na domaćem terenu, gdje mu rejtinzi ionako već dulje padaju.

Posljednjih tjedana nekoliko visokih dužnosnika administracije izrazilo je zabrinutost zbog velike vojne operacije u Iranu.

Reuters

“Mogu ići dugo i preuzeti cijelu stvar ili je završiti za dva ili tri dana i zadržati prijetnju daljnjih udara na stolu”, rekao je Trump za Axios.

Izjave su naglasile ono što kritičari nazivaju Trumpovim ležernim pristupom vanjskoj politici i njegovom nezainteresiranošću da u svoje planove za vojne napade uključi zakonodavce, odnosno javnost.

Ogroman rizik

CNN, pak, u svojoj analizi piše da je ubojstvo vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija prejednostavno i preopasno rješenje za vrlo složen problem.

Hamaneijevu vladavinu obilježilo je loše upravljanje, a na kraju je završila jednom od brutalnijih epizoda njegove prepoznatljive represije – nasiljem koje je njegov režim provodio kako bi održao vlast. Njegovo ubojstvo u dijelu je Teherana dočekano sa slavljem, ali i uz 40 dana službene žalosti ogromne prorežimske mase.

SAD i Izrael čine se jedinstvenima u procjeni da će uklanjanje gornjeg sloja iranskog režima dovesti do rješenja problema, ali u povijesti nedostaje dobrih primjera zračnih kampanja koje su lako srušile režime i dovele do zamjena koje bi napadači preferirali.

Tvrdolinijaši će se utrkivati ​​kako bi popunili prazninu, jednostavno kako bi preživjeli. Možda će oklijevati biti sljedeći na meti američko-izraelskog sukoba, ali taj strah nije doveo do nedostatka kandidata u prošlosti. Moguće je i da se pojavi konsenzus da, kako bi opstala, autokracija bude prisiljena na sklapanje mira sa SAD-om i regijom te se neko vrijeme pretvarati da je umjerena?

Reuters

Možda. Ali to riskira projiciranje slabosti na koju je Teheran toliko alergičan.

Reza Pahlavi, nasljednik davno svrgnutog šaha, ne može lako doći u Teheran i pokušati preuzeti uzde bez rizika da ga ljutiti IRGC pokuša ubiti. U Iranu zapravo više nema opozicije. Kao i u Caracasu, svako rješenje vjerojatno će morati doći iz ostataka režima.

Ogroman rizik sada je raspad. Da nijedna frakcija ne pobijedi, te da dođe do kolapsa koji destabilizira ne samo naciju, već i regiju.

Trumpov ograničen raspon pažnje i alergija na dugotrajno vojno sudjelovanje samo pojačavaju taj rizik. Predsjedniku nedostaju politički kapital kod kuće, priprema njegovog biračkog tijela za rat ili resursi na terenu za vođenje ove bitke mjesecima, piše CNN.