“U javnom se prostoru plasiraju teze koje nemaju uporište u činjenicama, već služe političkom pritisku i mojoj diskreditaciji na početku ministarskog mandata”, kazao je Ružić, koji je prije dolaska na tu dužnost bio ravnatelj riječkog KBC-a.

Aludirao je time na prozivke stranke Možemo! i predsjednice saborskog Odbora za zdravstvo Ivane Kekin vezano uz ugovore s Medikolom za tu uslugu u KBC-u Rijeka, Split i Sestara milosrdnica u Zagrebu, odnosno da država desetljećima nije osigurala dovoljan broj uređaja u javnim bolnicama.

Ružić je rekao da je kao ravnatelj KBC-a Rijeka zatekao ugovorni odnos s Medikolom iz 2009. godine, ali i da je tijekom svog mandata uveo veću financijsku disciplinu, da je najmoprimca (Medikol) obvezao na ugradnju mjernih brojila i plaćanje prema stvarnoj potrošnji, kao i da su naplaćena dugovanja iz prethodnih godina.

Također je istaknuo da je cijena najma poslovnog prostora povećana s dva na 4,2 eura po kvadratu, uz procjenu sudskog vještaka.

Osvrćući se na šire optužbe o odnosu javnog i privatnog zdravstva u kontekstu dijagnostičkih usluga poput PET/CT pretraga, rekao je da takve usluge čine oko jedan posto ukupnih izdataka HZZO-a te da, prema njegovu iskustvu, nije bilo zabilježenih kašnjenja u dijagnostici zbog nedostatka kapaciteta. Dodao je i kako u Zagrebu i Osijeku postoje PET/CT uređaji u javnom zdravstvu.

„To sve skupa zapravo je usmjereno kako bi se zainteresirala javnost i kako bi neke bezidejne političke opcije koje nemaju pravog sadržaja održale svoju prisutnost u medijskom prostoru ili čak dobile političku podršku“, rekao je Ružić.

Dodao je kako takvim opcijama nedostaju „pravi politički sadržaji i ozbiljne teme“, poput međunarodnih odnosa i ekonomskih analiza, zbog čega, tvrdi, posežu za temama koje izazivaju emocije i pažnju javnosti.

„Na ovakvom načinu djelovanja i moje se ime počelo izvlačiti iz konteksta i povezivati s Mediklolom na jedan neistinit način, kako bi se mene kao ministra već na početku mandata diskreditiralo“, istaknuo je.

Naglasio je i kako je u tijeku analiza potreba u sustavu te da nakon nedavnog zanavljanja linearnih akceleratora slijedi i plansko zanavljanje PET/CT uređaja.

Poručio je i da ulaganje u javno zdravstvo „nema alternative“, ali i da privatni sektor treba promatrati kao komplementaran, a ne isključivo negativan faktor.

„Javno zdravstvo naš je temelj i prioritet, ali privatni sektor može biti njegova komplementarna nadopuna“, rekao je, naglasivši kako se sustav mora razvijati postupno, uz očuvanje dostupnosti zdravstvenih usluga.

Osvrćući se na stanje u sustavu, posebno u onkologiji, priznao je da postoje izazovi, ali je kao primjer dobre prakse naveo KBC Rijeka, gdje je, kako kaže, osigurana puna funkcionalnost linearnih akceleratora i uvedene napredne metode liječenja bez lista čekanja za radioterapiju.