Talijanski dobavljač opreme za naftnu industriju Saipem spreman je nastaviti poslovne aktivnosti u Venezueli nakon ublažavanja američkih sankcija budući da očekuje potražnju od velikih naftnih tvrtki u drugom dijelu godine, rekao je u srijedu izvršni direktor Alessandro Puliti.

„Stvari se u Venezueli vrlo brzo mijenjaju. Tamo smo puno radili u prošlosti i spremni smo se vratiti čim se ukaže potražnja klijenata“, rekao je Puliti na brifingu za novinare.

Ugovore bismo mogli dobiti od međunarodnih i od američkih naftnih tvrtki koje trenutno procjenjuju situaciju i ‘kuju’ planove za Venezuelu, rekao je Puliti.

„Do danas nismo primili zahtjeve za sudjelovanje na natječaju ili za provedbu inženjerskih studija u pripremi za natječaje. Očekujem da bi mogli stići u drugom dijelu godine”, procjenjuje čelnik talijanske tvrtke.

Sjedinjene Države su u veljači ublažile sankcije energetskom sektoru Venezuele, izdavši dvije opće dozvole koje globalnim energetskim tvrtkama omogućuju rad u naftnom i plinskom sektoru i pregovore koji bi trebali pripremiti teren za nova ulaganja.

Ured za kontrolu strane imovine pri američkom ministarstvu financija izdao je opću licencu Chevronu, BP-u, Eniju, Shellu i Repsolu, koji još uvijek imaju urede u Venezueli i udjele u projektima te su među glavnim partnerima venezuelanske državne tvrtke PDVSA.

Venezuela raspolaže golemim rezervama nafte, ali vodeće naftne tvrtke i dobavljači za sektor energetike muku muče s oronulom energetskom infrastrukturom.

U Mozambiku pak Saipem surađuje s francuskom TotalEnergiesom u oživljavanju projekta proizvodnje ukapljenog plina u suradnji s vladom u Maputu čija vrijednost doseže 20 milijardi dolara.

„Trenutno ponovno pregledavamo narudžbe i podugovore kako bismo procijenili moguće povećanje troškova projekta i one vezane uz ponovno pokretanje poslovanja, ali taj proces neće biti dovršen prije kraja prvog tromjesečja ove godine“, rekao je Puliti.

Talijanski dobavljač opreme za energetski sektor objavio je u utorak da u ovoj godini očekuje za 11,8 posto veću prilagođenu dobit od temeljne proizvodnje, od 1,9 milijardi eura.