SENJ Grad Senj, Gradski muzej Senj, Družba “Braća Hrvatskog Zmaja” i Pučko otvoreno učilište Milutina Cihlara Nehajeva Senj organiziraju predstavljanje knjige Mladena Kuke “Pakao se zove Jazovka” koje će se danas, u 18 sati održati u Domu kulture Senj.

Mladen Kuka karlovački je speleolog, planinar i alpinist koji je otkrio jamu Jazovku, masovnu grobnicu u kojoj je pronađeno 814 kostura, u siječnju 1989. godine. Put od otkrivanja masovne grobnice do ekshumacije žrtava 2020. godine Kuka je opisao u svojoj knjizi “Pakao se zove Jazovka”. Kuka je Jazovku u svojem speleološkom radu tražio punih 14 godina, ispočetka slušajući priče lokalnog stanovništva o mjestu gdje su partizani odveli i ubili stotine ljudi. Samu jamu je pronašao 22. siječnja 1989. godine, no nije bio siguran da je to Jazovka. Nekoliko dana kasnije, 29. siječnja 1989. godine, po prvi put se i spustio u jamu te shvatio da je nakon 14 godina pronašao Jazovku, mjesto partizanskog zločina.

Mladen Kuka / Foto D. PRPIĆ

Uz autora drugo dopunjeno izdanje knjige senjskoj javnosti će predstaviti Ivan Mateša i moderatorica Ana Vukelić Biondić.

​Mladen Kuka suutemeljitelj je stanice Hrvatske gorske službe spašavanja u Karlovcu i utemeljitelj prvog hrvatskog explorer kluba Centar za ekspedicionizam, istraživanje i kulturu – CEIK “Braća Seljan”, kao i brojnih planinarskih organizacija. Voditelj je prve hrvatske planinarske škole za slijepe i slabovidne osobe. Gorski je spašavatelj, markacist i čuvar prirode planina Hrvatskog planinarskog saveza, instruktor speleologije Hrvatskog planinarskog saveza i Kineziološkog fakulteta, međunarodno licencirani planinarski vodič te voditelj u seoskom turizmu s europskom licencom.

Autor je niza vrijednih knjiga. U koautorstvu s Rudolfom Starićem objavio je i Povijest planinarstva u Karlovcu, dok Zbirka planinarstva i ekspedicionizma grada Karlovca predstavlja važan doprinos očuvanju lokalne planinarske baštine. Predvodio je više od četrdeset ekspedicija širom svijeta. Među njegovim najupečatljivijim podvizima ističu se usponi na legendarne planine poput Chimboraza, Kilimandžara i Ararata, zatim zahtjevna ekspedicija od 2700 kilometara kroz prašumu Amazone, kao i zimski uspon na najviši vrh Australije, izveden u iznimno teškim vremenskim uvjetima. Voditelj je i organizator projekata i terenskih istraživanja “Tragom braće Seljan” po Južnoj Americi i Africi te ekspediciji “Gran Pajaten Peru”. Ispenjao je oko 250 alpinističkih smjerova i sudjelovao u nekoliko stotina speleoloških istraživanja, čime je potvrdio svoj status jednog od najiskusnijih hrvatskih istraživača današnjice.