Hrvatski vinari uskoro bi mogli dobiti veliku pomoć od Europske unije u borbi protiv sve većih izazova na tržištu, a pogotovo u borbi protiv bolesti zlatne žutice koja postaje jedan od najvećih problema domaćih vinara i vinogradara. Prije desetak dana Europski parlament izglasao je novi vinski paket u trenutku kada je potrošnja vina u EU-u pala na najnižu razinu u posljednjih 30 godina, uz trend daljnjeg pada do 2035. godine, a proizvođače dodatno pogađaju klimatske promjene, tržišni viškovi, nestabilan izvoz i širenje bolesti vinove loze.

Istra »očišćena«

Hrvatski su vinari i vinogradari u teškoj poziciji jer je zlatna žutica detektirana u 14 županija i gradu Zagrebu. Ovaj paket otvara mogućnost da se s do 100-postotnim iznosom financiraju mogućnosti prevencije i detekcije zlatne žutice i prvi je korak u sustavnoj potpori vinarima. Europska unija je svjesna problema i sada su otvorena vrata državama članicama, uključujući i Hrvatsku, da adekvatno prilagode svoje strateške planove Zajedničke poljoprivredne politike. I dok ovaj problem muči vinare u ostatku Hrvatske, čini se kako je zlatna žutica u Istri za sada uspješno sanirana i istarski su se vinari pravovremeno othrvali ovoj opasnoj bolesti. Potvrdio nam je to i predsjednik udruge Vinistra Luka Rossi.

– Istarski vinari s pojavom zlatne žutice suočili su se prije nekoliko godina, a Vinistra je među prvima u Hrvatskoj upozorila na ozbiljnost tog problema. Zahvaljujući brzoj reakciji struke, vinara i institucija, bolest je danas u Istri stavljena pod kontrolu. U rješavanju tog problema dio istarskih vinara koristio je sredstva Europske unije za krčenje zaraženih vinograda i sadnju novih nasada. Nažalost, vinari u drugim dijelovima Hrvatske i dalje se bore s ovim izazovom te je nužna snažna, koordinirana podrška svih mjerodavnih institucija kako bi se zlatna žutica iskorijenila ili barem dugoročno držala pod kontrolom, rekao nam je predsjednik udruge Vinistra Luka Rossi.

Upravo se temom zlatne žutice nedavno bavio i okrugli stol održan u Štrigovi koji je organizirao zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu Marko Vešligaj koji je ujedno i jedini hrvatski član u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta.

– Vlada pod hitno mora osigurati obeštećenje za zamjenu svih zaraženih trsova, a ne samo vinograda u kojima je zaraza premašila 20 posto te bez odgode krenuti sa sufinanciranjem troška zaštitnih sredstava namijenjenih suzbijanju američkog cvrčka kao glavnog vektora zaraze, izjavio je zastupnik Marko Vešligaj.

Izvor problema

Vinski paket donosi i druge mogućnosti, od jače potpore razvoju vinskog turizma pa do mogućnosti povećanja broja hektara vinograda u Hrvatskoj bez limita u sljedeće četiri godine. Ove su mjere pravovremene i prijeko potrebne no sve će to biti manje važno ako zlatna žutica uništi sve što imamo.

– Na plenarnoj sjednici uputio sam zahtjev i nadležnom povjereniku Hansenu za donošenje okvira s europske razine za suočavanje sa zlatnom žuticom, osobito za krčenje zapuštenih vinograda koji su veliki problem u širenju zaraze, jer nam je prijeko potreban koordinirani europski odgovor, zaključio je Vešligaj. Ono na što posebno upozoravaju vinogradari i vinari jest činjenica da borbu protiv zlatne žutice usporavaju zapušteni vinogradi, pa osim novčane pomoći, od Ministarstva poljoprivrede traže i strože kontrole i obvezan upis svih vinograda u registar.

– Nastavit ćemo preventivne akcije vezane za krčenje obraslih površina privatnih i državnih vezano za suzbijanje i sprječavanje širenja ove bolesti. Osim toga, pojačani nadzor površina na koje sumnjamo u pojavu bolesti odnosno pojačani nadzor od Državnog inspektorata, kaže državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.

Širi je američki cvrčak

Zlatna žutica vinove loze (Flavescens doree) karantenska je bolest koju uzrokuje fitoplazma Candidatus Phytoplazma vitis, a spada među najopasnije bolesti vinove loze u Europi. U vinogradima u kojima se pojavi, bolest se brzo širi vektorom, američkim cvrčkom (Scaphoideus titanus Ball) te, ako se na vrijeme ne poduzmu odgovarajuće mjere, ubrzo poprima razmjere epidemije uzrokujući velike gospodarske štete koje se očituju u gubitku uroda i propadanju zaraženih trsova. Prvi nalaz zlatne žutice vinove loze u Republici Hrvatskoj potvrđen je 2009. godine u Vivodini, Karlovačka županija. Do kraja 2016. zlatna žutica je nađena u vinogradima u Istarskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.