Današnji »Galeb« već je jednom, u vihoru Drugog svjetskog rata, potonuo u riječkoj luci, a na petak 13. u veljači 2026. mogla ga je zadesiti slična sudbina, no to se srećom nije dogodilo pa se valja nadati da će krajem 2026. obnovljeni brod »Galeb« postati sastavni dio Muzeja grada Rijeke i postati prvi hrvatski brod-muzej.

Brod Galeb prije obnove / NL arhiva

Kada je riječ o povijesti broda, 1936. godine naručila ga je talijanska kompanija Regia Azienda Monopoli Banane (RAMB) iz Genove. Poduzeće je osnovalo Ministarstvo kolonija koje je imalo monopol nad trgovinom bananama iz Talijanske Istočne Afrike (područje današnje Etiopije, Somalije i Eritreje). Kompanija je 1936. naručila četiri brza broda s Fiatovim dizelskim motorima. Brod »RAMB III« porinut je u brodogradilištu Ansaldo u Genovi 1938. Početkom rata dobiva vojnu namjenu, prevozi meso za talijansku vojsku u Libiji, potom postaje pomoćna krstarica. Godine 1941. pramac »Ramba III« pogodio je u Benghaziju torpedo lansiran s britanske podmornice »HMS Triumph«. Vještim manevrima, brod je zaplovio krmom prema Italiji i tako prevalio 900 milja do Sicilije, odakle je dovučen u tršćansko brodogradilište San Marco.

»Galeb« kao »RAMB III« / Foto Muzej grada Rijeke

Nakon kapitulacije Italije 1943. godine, brod, tada još uvijek na popravku, završava u njemačkim rukama. Preimenovan je u »Kiebitz« i preuređen u minopolagač. Tijekom 1944. godine postavio je više od 5.000 mina u Kvarneru i sjevernom Jadranu, a 5. studenog 1944. u riječkoj luci potopilo ga je savezničko ratno zrakoplovstvo. Olupina je ostala ležati na dubini od 22 metra, gdje je provela gotovo četiri godine.

Povijesna važnost

Vađenje broda započelo je u studenom 1947. u režiji Brodospasa. Bio je to inženjerski pothvat zbog pionirske tehnologije vađenja broda pomoću cilindara ispunjenih zrakom. Izvađen je u ožujku 1948. i prevezen u Pulu, gdje je rastavljen i rekonstruiran za potrebe Jugoslavenske ratne mornarice (JRM), postajući njezin školski brod, potom i rezidencijalna jahta predsjednika države i vojnog zapovjednika Josipa Broza Tita.

Foto Privatna arhiva

Od ožujka 1953. godine, kada je krenuo u prvi posjet Velikoj Britaniji, Tito je »Galebom« putovao 14 puta posjetivši 18 zemalja na tri kontinenta – Europi, Aziji i Africi. Povijesna važnost broda »Galeb« proteže se u međunarodne okvire jer je upravo na njegovoj palubi začet Pokret nesvrstanih. Na brodu su se održavali državnički susreti, a tu su boravili predsjednici Džavaharlal Nehru, Gamal Abdel Naser, Haile Selassie, Sukarno, Kwame Nkrumah, Leonid Brežnjev, Nikita Hruščov, Muammar al-Gaddafi, Indira Gandhi, Urho Kekkonen i drugi. Zadnje Titovo putovanje ovim brodom bilo je 1979.

»Galeb« je bio školski brod, potom i rezidencijalna jahta predsjednika države i vojnog zapovjednika Josipa Broza Tita / Foto MUZEJ GRADA RIJEKE

Početkom Domovinskog rata 1991. godine brod je iz Pule odvezen u crnogorsku luku Boku Kotorsku. Tu ostaje vezan do kraja 1990-ih, kada ga kupuje grčki brodovlasnik s planom da napravi luksuznu jahtu. Brod »Galeb« je otegljen u Remontno brodogradilište Viktor Lenac. Zbog nedostataka novaca i spleta raznih okolnosti u Brodogradilištu Viktor Lenac, brod nije obnovljen.

Kulturno dobro

Sljedeći bitan trenutak je odluka Ministarstva kulture, tada HDZ-ovo ministarstvo na čelu s ministrom Božom Biškupićem, koje ga je proglasilo kulturnim dobrom 10. listopada 2006. godine. Ministarstvo je utvrdilo da je brod ozbiljno ugrožen i da postoji neposredna opasnost da će pojedini dijelovi unutrašnjosti broda biti uništeni, te je postojala i opasnost da brod potone. Stoga je Ministarstvo u lipnju 2007. godine uputilo upozorenje vlasniku, tvrtki PLACID SEA S.A. iz Liberije, da je potrebno poduzeti hitne mjere zaštite kulturnog dobra kako bi se spriječilo njegovo daljnje propadanje, no vlasnik se na upozorenje oglušio.

Foto Privatna arhiva

Vodeći se odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Ministarstvo kulture utvrdilo je da vlasnik broda »Galeb« s njime ne postupa s dužnom pažnjom te stoga prijeti opasnost od oštećivanja i uništenja kulturnog dobra, pa je SDP-ovo Poglavarstvo Grada Rijeke na čelu s gradonačelnikom Vojkom Obersnelom odlučilo, s obzirom na to da se kulturno dobro nalazi na području grada Rijeke, kulturnom dobru imenovati privremenog skrbnika. Poglavarstvo Grada Rijeke je u prosincu 2007. privremenim skrbnikom imenovalo Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke, a Grad se obvezao za račun i na trošak vlasnika poduzeti mjere zaštite i očuvanja kulturnog dobra. U 2008. godini u potpunosti su izvršeni hitni zaštitni radovi, temeljem uvjeta Ministarstva kulture Konzervatorskog odjela u Rijeci, kako bi se motorni brod »Galeb« spasio od daljnjeg propadanja.

Foto Privatna arhiva

Grad vlasnik

Grad Rijeka 2009. postao je vlasnikom kulturnog dobra »Galeb«, navedeno je u materijalima koji su podijeljeni gradskim vijećnicima u aktualnom sazivu gradskog parlamenta.

Brod se do srpnja 2013. godine nalazio na vezu u Brodogradilištu Viktor Lenac, potom je privezan na Vinodolskom pristaništu gdje se nalazio do 5. prosinca 2019. godine kada je otegljen na obnovu u brodogradilište tvrtke Dalmont u Kraljevici. Od lipnja 2017. godine brod »Galeb« dio je projekta »Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine« kojem je putem javnog poziva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije odobreno 68.891.606,18 kn bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Foto MUZEJ GRADA RIJEKE

Foto MUZEJ GRADA RIJEKE

Foto MUZEJ GRADA RIJEKE