CRIKVENICA – Iako je 2026. godina već u punom zamahu, za razgovore o sadašnjosti i budućnosti grada Crikvenice nikad nije kasno. Osobito kad je pred Crikveničankama i Crikveničanima realizacija rekordnog proračuna od 40,6 milijuna eura. S gradonačelnicom Crikvenice pretresli smo različite teme – od socijalnih mjera i gradnje novog vrtića do nužne stabilizacije gradskog komunalnog poduzeća. Ivonu Matošić Gašparović na početku pitamo po čemu će posebno pamtiti prošlu godinu i što očekuje od tekuće godine.

– Prošla godina ostat će zapamćena ne samo po investicijskom zamahu i projektima, nego po osjećaju zajedništva i povjerenja koje smo gradili s građanima. Pamtit ću je po velikim infrastrukturnim zahvatima, po stabilizaciji financija i po tome što smo, unatoč izazovima, uspjeli održati kontinuitet razvoja, ali i po ulaganjima u obrazovanje i socijalne programe te otvorenijem i transparentnijem načinu rada gradske uprave, što se najbolje vidi u svakodnevnim razgovorima s građanima. No možda najvažnije, pamtit ću je po tome što se Crikvenica sve jasnije profilira kao grad u kojem se živi kvalitetno, a ne samo ljetuje. Od 2026. godine očekujem da bude godina iskoraka u kojoj ćemo kapitalizirati sve ono što smo pripremali proteklih godina. To znači još snažniji fokus na održivost, na projekte koji podižu standard života i na stvaranje uvjeta za cjelogodišnju vitalnost grada. Vjerujem da će 2026. biti godina u kojoj će se vidjeti puni zamah našeg dugoročnog plana – kaže Ivona Matošić Gašparović.

Socijalna komponenta

Za 2026. godinu ste predložili, a Gradsko vijeće usvojilo, rekordan proračun »težak« 40,6 milijuna eura. Čak je i oporbena vijećnica Davorka Vukelić (SDP) proračun nazvala »toliko socijalnim da smatra kako ste pogriješili stranku«. Možete li ukratko izložiti upravo ovu socijalnu komponentu proračuna? Što građani mogu očekivati od ovako ambicioznog financijskog plana?

– Rekordan proračun nije sam sebi svrha, on je alat kojim želimo osigurati da Crikvenica bude grad u kojem se dobro živi u svim životnim fazama. Upravo zato socijalna komponenta zauzima posebno mjesto. Povećali smo izdvajanja za djecu i mlade, za obitelji, za umirovljenike, za sport i kulturu, ali i za programe pomoći onima kojima je najteže. To uključuje subvencije u predškolskom odgoju, ulaganja u škole, potpore mladim obiteljima, programe za starije osobe, kao i jačanje zdravstvenih i socijalnih usluga. Ovaj proračun je ambiciozan, ali i izrazito odgovoran. On pokazuje da razvoj i socijalna osjetljivost mogu i moraju ići zajedno. Posebno smo ponosni na širenje djelatnosti Centra za pružanje usluga u zajednici grada Crikvenice, koji će od ove godine raditi i subotom, čime dodatno olakšavamo svakodnevicu našim starijim i ranjivijim sugrađanima. Istodobno, jedan od najvažnijih iskoraka je novi dječji vrtić. Projekt koji izravno podiže kvalitetu života mladih obitelji, povećava kapacitete i osigurava bolje uvjete za djecu i odgojitelje. Upravo takve mjere potvrđuju da proračun nije samo brojka, nego alat kojim gradimo pravedniju, dostupniju i kvalitetniju Crikvenicu za sve generacije.

Ravnomjeran razvoj

Dotaknimo se najvažnijih projekata u tekućoj godini. Kada biste morali izdvojiti ovogodišnjih »top 5« projekata, koji bi to bili?

– Ako bih morala izdvojiti najznačajnije projekte u tekućoj godini, oni se ističu ne samo po svojoj financijskoj vrijednosti, već ponajprije po dugoročnom učinku na kvalitetu života građana i održivi razvoj Crikvenice. Među apsolutne prioritete svakako spada dovršetak i modernizacija komunalne infrastrukture kroz projekt Aglomeracije, koji obuhvaća velika ulaganja u sustav vodoopskrbe, odvodnje i prateće prometne infrastrukture. Riječ je o jednom od najsloženijih i najvažnijih projekata jer izravno pridonosi zaštiti okoliša, očuvanju kvalitete mora, sigurnosti vodoopskrbe i usklađenosti s europskim standardima, ali i svakodnevnom funkcioniranju grada, osobito u razdobljima pojačanog opterećenja tijekom turističke sezone. Jednako važan segment čine projekti rekonstrukcije i uređenja javnih prostora, poput Parka palih za domovinu, Strossmayerova šetališta, gradske tržnice u Crikvenici te trga u Dramlju. Ovi zahvati imaju snažan društveni i urbanistički učinak – oni stvaraju kvalitetnije, sigurnije i ugodnije prostore za susrete, boravak i druženje građana, istovremeno jačajući identitet pojedinih gradskih cjelina i vizualnu prepoznatljivost grada. Posebno bih istaknula ulaganja u predškolski i školski sustav, ponajprije izgradnju novog dječjeg vrtića u Gornjem kraju. Time se značajno povećavaju kapaciteti predškolskog odgoja, podiže standard skrbi za djecu i zaposlenike te pruža konkretna podrška mladim obiteljima, što je jedan od ključnih preduvjeta za demografsku stabilnost i dugoročni razvoj lokalne zajednice. Važan doprinos održivosti daju i projekti energetske obnove javnih zgrada, poput Doma kulture u Jadranovu, Doma prosvjete u Selcu i zgrade MO Duga. Osim smanjenja potrošnje energije i troškova održavanja, ovim se ulaganjima osiguravaju kvalitetniji uvjeti za rad i korištenje prostora te se jasno potvrđuje usmjerenost Grada prema energetski učinkovitim i ekološki odgovornim rješenjima. Kroz sve ove projekte provlači se i jedna posebno važna zajednička nit, a to je ravnomjeran razvoj svih dijelova grada. Ulaganja su planski raspoređena po različitim gradskim i prigradskim područjima – od centra Crikvenice do Dramlja, Jadranova i Selca – s ciljem da se osigura uravnotežen razvoj, dostupnost javnih sadržaja i jednaka kvaliteta života za sve građane, neovisno o tome u kojem dijelu grada žive. Upravo takav cjelovit i ravnomjeran pristup razvoju čini ove projekte posebno vrijednima, jer oni ne odgovaraju samo na aktualne potrebe, već sustavno grade temelje za stabilnu, održivu i funkcionalnu Crikvenicu u budućnosti.

Iskorak Eko-Murvice

Ova godina građanima Crikvenice donosi i poskupljenje komunalnih usluga. Poskupljuju računi za vodu, kao i oni za odvoz otpada. Poskupljenje usluge prikupljanja otpada možda je još i problematičnije za građane utoliko što su, prilikom izglasavanja odluke na sjednici Gradskog vijeća, iznesene i brojne pritužbe na rad komunalnog poduzeća Eko-Murvica. Na istoj sjednici saznali smo da bi bez poskupljenja Eko-Murvica završila lanjsku godinu s gubitkom od milijun eura. Kako ocjenjujete »krvnu sliku« gradskog komunalnog poduzeća i možete li građanima jamčiti da će poskupljenje biti dovoljno za stabilizaciju poslovanja u 2026. godini?

– Razumijem da su poskupljenja uvijek osjetljiva tema, ali važno je biti iskren i transparentan. Eko-Murvica se godinama suočavala s rastom troškova koji nisu pratili cijene usluga. Da nismo reagirali, poduzeće bi završilo godinu s gubitkom od oko milijun eura, što bi dugoročno ugrozilo stabilnost cijelog sustava, a time i kvalitetu usluge koju građani očekuju i zaslužuju. Poskupljenje je bilo nužna mjera, ali ne i jedina. Od Eko-Murvice očekujemo ozbiljne organizacijske i operativne iskorake. Građani imaju pravo na kvalitetnu, urednu i pouzdanu uslugu, i to je standard koji ćemo zahtijevati. Pratimo poslovanje vrlo pažljivo i uvjerena sam da će kombinacija korekcije cijena i unutarnjih poboljšanja biti dovoljna za stabilizaciju poslovanja u 2026. godini.