Nakon što je nezavisni vijećnik Aleksandar Antić na posljednjoj sjednici crikveničkog Gradskog vijeća upozorio na apsurdnu situaciju u Selcu, gdje ugostitelji na selačkom Trgu palih boraca već godinama za istu terasu moraju plaćati dvije naknade – jednu Gradu Crikvenici, a drugu Županijskog lučkoj upravi Crikvenica, a što je potvrdila i gradonačelnica Ivona Matošić Gašparović te o čemu smo 23. rujna pisali u našem listu, reagiranjem se oglasila Županijska lučka uprava Crikvenica. Iz ŽLU-a ističu da žele razjasniti netočne navode i pogrešne interpretacije te naglašavaju da ne djeluju samoinicijativno radi stjecanja dobiti, već striktno u skladu sa zakonom.

Obalni zid

Po onome što se može iščitati iz reagiranja, problem je nastao prije više od 10 godina, tj. u vrijeme kad je u Selcu započinjao projekt izgradnje novog trga. Naime, kako navode iz ŽLU-a, ugostiteljske terase koje se nalaze dijelom na gradskim površinama, a dijelom na prostoru pod upravljanjem Županijske lučke uprave Crikvenica rezultat su ondašnjeg nasipavanja obale, odnosno gradnje novog obalnog zida u sklopu uređenja Trga palih boraca u Selcu, gdje je investitor bio upravo Grad Crikvenica. Ističu da je granica lučkog područja luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Selce utvrđena sukladno članku 74. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je propisivao da Županijska skupština utvrđuje lučko područje za sve luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja na svom području, u skladu s prostornim planom i uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

– Odlukom o izmjeni odluke o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvorenim za javni promet od 17. srpnja 2014. godine, utvrđen je obuhvat luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Selce, za koju je dobivena suglasnost Vlade Republike Hrvatske, te je u sklopu nove katastarske izmjere za k.o. Selce pomorsko dobro luke Selce evidentirano u katastru i zemljišnoj knjizi – pojašnjavaju iz ŽLU-a Crikvenica.

Pritom naglašavaju da su Grad Crikvenica i Županijska lučka uprava Crikvenice prije početka izvođenja radova gradnje novog obalnog zida u luci Selce potpisali sporazum o uređenju međusobnih prava i obveza te njime, kako kažu, niti jednom odredbom nije definirana izmjena granica lučkog područja, iako je investitor inicirao i sastavio sporazum. Stoga je, poručuju iz ŽLU-a, pogrešno stvarati dojam da je Županijska lučka uprava Crikvenica samoinicijativno proširila svoje područje djelovanja radi stjecanja dobiti.

Zakon i koncesija

Odgovarajući na prigovore o ugostiteljskoj djelatnosti i visini naknada, iz crikveničkog ŽLU-a ističu da ugostiteljstvo na lučkom području proizlazi iz zakonskog okvira pomorskog dobra.

– Ugostiteljska djelatnost u lučkom području nije nešto što lučka uprava može samostalno proglasiti lučkom djelatnošću, već takav način korištenja prostora proizlazi iz zakonskog uređenja pomorskog dobra i morskih luka. Prema ranijem zakonskom uređenju, ugostiteljska djelatnost bila je obuhvaćena lučkim djelatnostima, dok je važećim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama dodatno jasno definirana u okviru osnovnih lučkih djelatnosti. Stoga je Županijska lučka uprava dužna postupati sukladno važećim zakonskim i podzakonskim propisima koji uređuju gospodarsko korištenje lučkog područja, u ovom slučaju putem koncesije, te u okviru zakonom propisanih nadležnosti donositi odgovarajuće odluke i akte. Ističemo da se postupak davanja koncesije ne provodi diskrecijskom odlukom pojedinog tijela, već strogo u skladu sa zakonom propisanim pravilima i procedurama. U njegovoj provedbi sudjeluju Stručno povjerenstvo za koncesije, sastavljeno od predstavnika Ministarstva financija i Primorsko-goranske županije iz više upravnih područja, kao i Županijsko državno odvjetništvo, koje je o postupku obaviješteno te u njemu sudjeluje u okviru svojih zakonskih ovlasti – pojašnjavaju iz ŽLU-a Crikvenica.

Nastavno na navode gradonačelnice o održavanju koncesioniranog područja i određivanju cijena, iz ŽLU-a Crikvenica napominju da su navedena pitanja uređena ugovorom o koncesiji te da za provedbu ugovora i izvršenje ugovornih obveza odgovara koncesionar.

– Sukladno ugovoru, troškove redovitog i izvanrednog održavanja koncesioniranog područja tijekom cijelog trajanja koncesije snosi koncesionar, koji je istodobno obvezan osigurati urednost i komunalnu opremljenost prostora te provoditi mjere zaštite okoliša propisane ugovorom i važećim propisima. Jednako tako, nije točno da Županijska lučka uprava samostalno određuje visinu naknade za koncesiju. Visina i način utvrđivanja naknade proizlaze iz važećih propisa, među ostalim iz Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru te Uredbe o vrstama djelatnosti i visini minimalne naknade za dodjelu dozvola na pomorskom dobru, kao i priloženoj Studiji gospodarske opravdanosti – ističu iz ŽLU-a.

Lučko područje

Kada je riječ o prijedlogu gradonačelnice da se granica luke pomakne na metar ili metar i pol od obale, u ŽLU-u smatraju da taj prijedlog pokazuje nedovoljno poznavanje stanja na terenu, odnosno tehničkih karakteristika obalnog zida luke Selce.

– Takav prijedlog nije moguće promatrati samo kroz pitanje terasa i ugostiteljske djelatnosti. Naime, dio obale luke izveden je od šupljih kesona tzv. disipacijskim komorama za smanjenje refleksije valova u dužini od oko tri metra te ako bi granica lučkog područja bila pomaknuta jedan metar od ruba obale, postavlja se pitanje tko bi tada bio odgovoran za održavanje i zaštitu unutarnjeg dijela te lučke podgradnje. Zbog toga se granica lučkog područja ne može određivati pojednostavljenim prikazom stvarnog stanja – poručuju iz crikveničke lučke uprave.

Zaključno, iz Županijske lučke uprave Crikvenica demantiraju pretpostavku da bi se izmjenom granica lučkog područja riješio problem ugostitelja.

– Čak i kada bi se izmijenila granica lučkog područja, to ne znači da bi dio trga u Selcu prestao biti pomorsko dobro. Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama jasno je određeno da svako nasipavanje obale, a koje je do trenutka nasipavanja bilo pomorsko dobro, ne gubi status pomorskog dobra. Status pomorskog dobra proizlazi iz zakona, a ne iz činjenice nalazi li se određena površina unutar ili izvan lučkog područja. Posljedično, mogućnost obavljanja ugostiteljske djelatnosti na takvom području i dalje bi se morala urediti odgovarajućim zakonskim institutom, odnosno koncesijom ili dozvolom na pomorskom dobru, a što ponovo ne dovodi do objedinjavanja plaćanja naknade zakupnicima ugostiteljskih terasa. Štoviše, takva promjena može otvoriti mogućnost sudjelovanja većeg broja zainteresiranih ponuditelja, odnosno otvoreno tržišno natjecanje, čime će se postojeće korisnike terasa u luci otvorenoj za javni promet Selce dovesti u dodatnu poslovnu neizvjesnost – upozoravaju iz ŽLU-a Crikvenica.