ZAGREB – Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je majčino mlijeko najbolja i najsigurnija prehrana za najosjetljivije skupine, uključujući prijevremeno rođenu djecu, a kada majčino mlijeko nije dostupno, za ugroženu novorođenčad treba osigurati humano mlijeko iz drugog izvora. U Hrvatskoj postoji Banka humanog mlijeka u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, koja pruža podršku malim pacijentima i njihovim obiteljima kroz sigurnu i kontroliranu isporuku doniranog mlijeka.

Majčino mlijeko ostaje prvi izbor za prehranu novorođenčadi, ali za slučajeve kada nije moguće, humano mlijeko iz Banke postaje ključna alternativa prije drugih opcija poput adaptiranog mlijeka ili formule. Majčino mlijeko posebno vrijednim čine oligosaharidi i drugi važni molekularni sastojci koji štite probavni trakt novorođenčadi, a kod prijevremeno rođenih beba ti su se sastojci posebno istaknuli kao podrška zdravom razvoju i prevenciji teških komplikacija.

– Prehrana majčinim mlijekom, dojenje, nema adekvatnu zamjenu – ono je najsigurniji način da će dijete dobiti sve potrebne kalorijske i zaštitne imunološke elemente za svoj optimalan rast i razvoj. Kada je moguće početi hraniti prijevremno rođeno dijete na usta bilo bi idealno da primi mlijeko vlastite majke, ali ako to nije moguće donirano humano mlijeko postaje ne samo prehrana nego i lijek – ono je način da se osigura pravilna prehrana uz zaštitne imunološke elemente i skraćuje boravak na intenzivnoj njezi, te smanjuje troškove liječenja, rekla je Dinka Barić, patronažna sestra i predsjednica Hrvatske udruge grupa za potporu dojenja – HUGPD.

Pasterizirano i sigurno

Donirano humano mlijeko prvenstveno se usmjerava na prijevremeno rođenu djecu i bolesnu novorođenčad u sklopu neonatalnih odjela Jedinice za neonatalno intenzivno liječenje, a Banka mlijeka osigurava pripremljeno, pasterizirano i sigurno mlijeko koje je prilagođeno vrlo malim i osjetljivim pacijentima.

– Tijekom tog prelaznog razdoblja Banka mlijeka podržava majku i obitelj, a istovremeno naglašava da dojenje ostaje najsigurniji i najučinkovitiji način pružanja svih potrebnih kalorija i imunoloških zaštita za optimalan rast i razvoj djeteta, poručila je Barić.

Raspoloživost mlijeka za bebe izravno ovisi o postojanju i aktivnostima Banke humanog mlijeka – one promiču dojenje i darivanje mlijeka te osigurava sigurnost i kvalitetu darovanog mlijeka. Djelokrug rada Banke mlijeka obuhvaća prikupljanje, medicinski probir i testiranje darivateljica te preradu, provjeru kvalitete, čuvanje i raspodjelu darovanog mlijeka. A ključan dio priče su – darivateljice.

Banka humanog mlijeka u Hrvatskoj s radom je krenula u studenom 2019. na inicijativu Ureda UNICEF-a za Hrvatsku i Hrvatske udruge skupina za potporu dojenju, uz potporu Ministarstva zdravstva. KBC Zagreb osigurao je prostor i stručnu potporu, Ministarstvo zdravstva osiguralo je financijska sredstva za obnovu prostora te uspostavilo zakonski okvir za rad, a UNICEF je pridonio sredstvima za uređenje prostora Banke i nabavu opreme.

Prva voditeljica Banke, prof. Branka Golubić Ćepulić, svojim je zalaganjem i stručnim znanjem iz područja tkivnog bankarstva uspostavila rad Banke na visokoj razini i u skladu s najboljim stručnim standardima, a na toj je poziciji danas dr. sc. Jurjana Novoselac.

– Banka djeluje u sklopu Hrvatske banke tkiva i stanica i pridržava se hrvatskog Zakona o primjeni ljudskih tkiva i stanica te Pravilnika, uz Vodič za kvalitetu i sigurnost tkiva i stanica za ljudsku primjenu Europske direkcije za kvalitetu lijekova i zdravstvenu skrb (EDQM). Sljedivost pripravaka mlijeka mora biti osigurana kroz odgovarajuće zapise u Banci i na odjelima koji primjenjuju darovano mlijeko, rekla je Novoselac.

Samo s ugovorom

Novoselac ističe da odjeli intenzivne njege koji redovito naručuju mlijeko iz Banke imaju odlična iskustva.

– Kolegica s Klinike za ženske bolesti i porode usporedila je podatke o komorbiditetima kod prijevremeno rođene djece. U prve tri godine od osnivanja Banke zabilježeno je smanjenje pojave crijevnih, plućnih, očnih i upalnih/infektivnih komplikacija kod nedonoščadi u odnosu na tri godine prije osnivanja. Takvi su trendovi potvrđeni i u znanstvenoj literaturi, a cilj je što veća stopa dojenja na otpustu iz rodilišta, pojasnila je Novoselac.

Pasterizirano darovano mlijeko koristi se isključivo u bolnicama koje imaju sklopljen ugovor s Bankom mlijeka. Liječnik koji brine o djetetu procjenjuje potrebu i naručuje mlijeko, a roditelji ili skrbnici moraju dati pristanak za hranjenje.

– Ako dijete spada u ugroženu skupinu ili se liječi u ustanovi koja nema ugovor, to ne predstavlja prepreku za izdavanje mlijeka. Roditelji uvijek mogu provjeriti mogućnosti prehrane za svoje dijete. Najugroženija skupina su djeca teške porođajne mase, do 1500 grama, i djeca rođena prije 32 tjedna gestacije. Trajanje hranjenja darovanim mlijekom ovisi o stanju djeteta, dostupnosti majčinog mlijeka i procjeni neonatologa, navela je Novoselec.

Proces od prijave darivateljice do odobrenja za darivanje traje nekoliko dana. U prvom mjesecu darivanja minimalna tražena količina izdojenog viška mlijeka je dvije litre, a Banka mlijeko izdaje svim jedinicama intenzivne njege novorođenčadi u Hrvatskoj, dok nadležni pedijatri-neonatolozi prate ishode primjene.

– Kod prvog i zadnjeg prikupa, te svaka tri mjeseca, darivateljicama se uzima krvni uzorak za testiranje na krvlju prenose bolesti. Nakon prijema mlijeka u Banku provodi se ulazna kontrola svakog spremnika, bočice ili vrećice, njihovo vaganje, provjera ispunjene dokumentacije i temperature zamrzivača. Ako je ulazna kontrola zadovoljavajuća, mlijeko se pohranjuje u zamrzivač Banke, prije pasterizacije u karantenu. Dan prije planirane pasterizacije mlijeko se postupno odmrzava na +4°C u hladnjaku. U čistoj prostoriji Banke mlijeka, u mikrobiološkom sigurnosnom kabinetu, priprema se smjesa mlijeka jedne darivateljice do 2,2 L. Iz te smjese izvlače se porcije od 50 ml, koje se zavaraju i stavljaju u Holderovu pasterizaciju. Nakon pasterizacije mlijeko se ponovo zamrzava u karanteni dok se ne dobiju mikrobiološki nalazi prije i poslije pasterizacije. Uz to se utvrđuje prehrambena vrijednost mlijeka. Kada se nalazi potvrde, pasterizirano darovano humano mlijeko označava za kliničku primjenu i izdaje se na odjele prema potrebi. Darivateljicama se javljaju povratne informacije o nalazima, a po potrebi provodi se i dodatna edukacija o postupku izdajanja i pohrane mlijeka, ispričala je liječnica.

Iskustva kao poticaj

Zalihe mlijeka variraju i imaju rok trajanja, stoga se raspoređuju prema potrebi i kvaliteti.

– Trenutno imamo oko 20 aktivnih darivateljica, a tijekom 2025. godine bilo ih je oko 70 i darovale su gotovo 850 litara mlijeka. Majke se o mogućnosti darivanja informiraju u rodilištu, plakatima i letcima Banke, posjetima patronažne sestre, medijskim objavama i riječima poznanika. Važno je da svaka majka s viškom mlijeka čuje za nas na vrijeme i da dobije informaciju o mogućnosti preusmjeravanja donacije u »dobre ruke«, naglasila je Novoselec.

Osoblje Banke često nema vremena za aktivno promicanje, ali majke im se kontinuirano javljaju. Tijekom šest godina od osnutka Banke mnoge majke višekratno su darivale mlijeko, često s više djece i kroz nekoliko ciklusa laktacije.

– Majke čije se bebe rodile prijevremeno posebno su svjesne važnosti hranjenja humanim mlijekom. Njihova djeca često su primatelji mlijeka u prvim danima nakon poroda, a njihova su iskustva snažan poticaj za daljnje suradnje. U ambulanti za medicinu dojenja i na odjelu intenzivne njege radimo s majkama koje se suočavaju s izazovima laktacije i dojenja. Za prijevremeno rođene bebe mlijeko doista predstavlja i lijek i zaštitu. Zahvalni smo svim darivateljicama koje daju najbolje od sebe za svoju djecu i za najmlađe članove društva, te ih nadahnjuju da budu bolji ljudi i promicatelji zdravijeg života, navela je Novoselec.

Hladni lanac

Darivateljice su uglavnom iz Zagreba i Zagrebačke županije, ali dolaze i iz drugih regija. Za područje Zagreba i okolice organiziran je prijevoz mlijeka od domova darivateljica do Banke, dok darivateljice iz drugih područja mogu poslati viškove uz mogućnost prijevoza uz očuvanje hladnog lanca, jer mlijeko mora doći zamrznuto. U slučaju većih koncentracija darivateljica u nekoj županiji ili gradu, povremeno se organizira i zajednički prikup, kao što je bio slučaj u Splitu u prosincu 2021. Sav se trud isplati, jer su vidljivi pomaci u zdravstvenom stanju beba kojima je ovo mlijeko potrebno.

Dnevni raspored Banke mlijeka prilagođuje se zalihama, planu pasterizacije, predviđenim prikupima i količini izdavanog mlijeka za odjele. Majke im se javljaju telefonom ili emailom te ispunjavaju potrebnu dokumentaciju kako bi se provjerile kontraindikacije za darivanje. Ako nema zapreka, Banka im šalje komplet za prikupljanje viška mlijeka – spremnike, bočice zapremine od 130 ml, naljepnice za označavanje, dokumentaciju i uređaj za praćenje temperature kućnog zamrzivača. Darovano mlijeko iz domova darivateljica prikuplja se obično jednom mjesečno, a kod nekih darivateljica i češće, ovisno o količinama viška i rasporedu zamrzivača.