Za mnoge zaljubljenike u kozmetiku, silikoni su postali automatski “ne”. Rečeno je da začepljuju pore, isušuju kožu i štete okolišu, a osjećaj koji ostavljaju na koži opisuje se kao “lažna ugoda”. No stvarnost je drugačija. Stručnjaci iz svijeta dermokozmetike često ističu da silikoni uopće nisu štetni, već korisni, osobito za kožu koja je oslabljena tretmanima poput retinoida, kiselina ili agresivne njege. Oni zapravo djeluju kao zaštitni sloj: zadržavaju vlagu, olakšavaju nanošenje proizvoda i štite kožu od gubitka vode.

Silikoni nisu aktivni sastojci poput vitamina C ili niacinamida, već sintetski polimeri čija je snaga u funkcionalnosti. Formiraju tanak, prozračan film na koži, koji ne blokira pore, ali sprječava transepidermalni gubitak vode i pomaže da aktivni sastojci ostanu tamo gdje trebaju. Osim toga, trenutno zaglađuju sitne linije i neravnine, što je kozmetički bonus koji posebno vole svakodnevni proizvodi za njegu i make up.

Četiri najveće zablude o silikonima

Prva zabluda kaže da silikoni izazivaju prištiće. Istina je drugačija: silikoni su nekomedogeni, što znači da ne začepljuju pore. Njihova molekulska struktura ostaje na površini kože, a akne nastaju zbog upala, viška sebuma ili hormonalnih promjena, a ne zbog silikona.

Drugi mit tvrdi da silikoni “ovisno” djeluju i isušuju kožu. Znanstveno gledano, strah nije opravdan. Silikoni samo površinski djeluju na koži, zadržavaju vlagu i štite barijeru kože, ali ne ometaju prirodnu regulaciju ili funkciju stanica. Ne dolazi do “ovisnosti” kože, a njihova primjena čini kožu glatkom i njegovanom, osobito u kombinaciji s aktivnim sastojcima.

Treća zabluda je vezana uz okoliš. Kratkolančani silikoni, poput D5 i D6, teško se razgrađuju i mogu se akumulirati u okolišu, zbog čega su kritizirani. Dugolančani silikoni poput dimetikona ili fenil trimetikona prisutni su u malim količinama i smatrani su sigurnijima jer se teško nakupljaju u vodi. Moderna kozmetika često koristi upravo te stabilnije silikone, a mnogi održivi brendovi ističu biološku razgradivost svojih proizvoda.

Četvrta zabluda povezana je s “ovisnošću” ili navodnom štetom na koži. Kao što smo već spomenuli, silikoni su površinski sastojci i ne oštećuju prirodnu funkciju kože. Oni samo olakšavaju primjenu proizvoda i čine kožu glatkom i hidratiziranom.

Kako prepoznati silikone u proizvodima i odabrati odgovorno

Na listi sastojaka silikone možete prepoznati po završecima poput -cone, -conol ili -siloxane. Ako želite ekološki prihvatljiv proizvod, potražite dimetikon ili fenil trimetikon, a pripazite na visok udio kratkolančanih silikona D5 i D6. Mnogi održivi brendovi danas jasno označavaju koje silikone koriste i jesu li biorazgradivi ili certificirani kao ekološki prihvatljivi.

Silikoni u kozmetici često su nepravedno demonizirani. Iako nisu aktivni sastojci, u njezi kože imaju važne funkcionalne uloge. Štite barijeru kože, olakšavaju nanošenje proizvoda i zaglađuju površinu kože. S pravim odabirom proizvoda, silikoni su korisni saveznici svakodnevne rutine njege, a strah od njih temeljen na mitovima nije opravdan. Znanje o sastojcima uvijek je bolja strategija od panike i neosnovanih zabrinutosti.