iStock
Važno je razumjeti da bez virusa nema ni prehlade niti gripe
povezane vijesti
Mnogi ljudi odrastaju uz izraze poput “ako ideš van bez jakne, razboljet ćeš se”. Moderna znanstvena istraživanja, međutim, jasno pokazuju da sama hladnoća ne uzrokuje prehladu ili gripu. Glavni uzročnici su, naime, virusi, a ne sama temperatura zraka.
Iako se respiratorne bolesti, poput obične prehlade ili gripe, češće pojavljuju zimi, to nije zato što vas hladan zrak automatski “zarazi”. No niske temperature ipak utječu na virusne čestice, okoliš i ljudsko ponašanje na nekoliko ključnih načina. Prije svega, virusi dulje preživljavaju dulje u hladnom i suhom zraku, što povećava šansu prijenosa.
Suhi zrak omogućuje i da male kapljice s virusima ostaju dulje u zraku i lakše dospiju do dišnih puteva.
Hladan zrak utječe na obrambene mehanizme tijela. Udisanje hladnog zraka može sniziti temperaturu unutar nosa i dišnih putova, što smanjuje lokalnu imunološku aktivnost i olakšava virusima da prodiru i razmnožavaju se.
Tijekom hladnih mjeseci ljudi više borave u zatvorenim prostorima, često s lošom ventilacijom, što olakšava širenje virusa s osobe na osobu. Osim toga, manjak sunčeve svjetlosti smanjuje razinu vitamina D, koji ima ključnu ulogu u imunološkoj funkciji, dok centralno grijanje dodatno isušuje zrak i dišne putove.
Važno je razumjeti da bez virusa nema ni prehlade niti gripe — samo izlaganje hladnoći vas ne može izravno zaraziti. Hladnoća, dakle, djeluje više kao “pojačivač” uvjeta u kojima virusi preživljavaju i lakše se prenose.
Znanstvenici daju i praktične savjete za bolju zaštitu, temeljenih na razumijevanju stvarnih uzroka sezonskih bolesti.
Potrebno je poboljšati protok svježeg zraka i ventilaciju u zatvorenim prostorima, održavati odgovarajuću vlažnost zraka u domu, redovito prati ruke i izbjegavati kontakt s bolesnim osobama, te paziti na uravnoteženu prehranu i razinu vitamina D.
