Njemački eurozastupnik Bernd Lange, predsjednik parlamentarnog Odbora za međunarodnu trgovinu (INTE) i stalni izvjestitelj za SAD te izvjestitelji u sjeni postigli su u srijedu dogovor da se pregovori o dva zakonodavna prijedloga stave na čekanje “iz solidarnosti” nakon upućenih Trumpovih prijetnji carinama zemljama koje su poslale vojsku na Grenland.

EU i SAD postigli su u srpnju prošle godine politički dogovor o carinskim i trgovinskim pitanjima. Komisija je nakon toga objavila dva zakonodavna prijedloga usmjerena na provedbu određenih carinskih aspekata Okvirnog sporazuma između EU-a i SAD-a. Odbor INTE odgovoran je za oblikovanje tih zakona u Parlamentu i za vođenje pregovora s vladama EU-a o konačnom obliku carina na robu uvezenu iz SAD-a.

“Složili smo se da se stave na čekanje pregovori o dvije legislative koje su trebale označiti implementaciju sporazuma iz Škotske”, rekla je u srijedu Hini eurozastupnica Željana Zovko, izvjestiteljica u sjeni za trgovinu sa SAD-om ispred Europske pučke stranke.

Prvi zakonodavni akt odnosi se produljenje bescarinskog režima za uvoz jastoga, a drugi na ukidanje carina na industrijske proizvode iz SAD-a te na osiguravanje povlaštenog pristupa tržištu EU-a za određene američke proizvode iz sektora ribarstva i neosjetljive poljoprivredne proizvode.

“Jedan od njih je produljenje sporazuma o jastozima koji je davno postignut s tadašnjim predsjednikom Europske komisije Jean-Claude Junckerom i Trumpom u njegovom prvom mandatu koji je označio zatopljavanje odnosa. Mi smo to trebali staviti na trijalog, da se time potvrdi ta dobra volja sporazuma iz Škotske. A drugi se tiče uvoza američkih proizvoda koji uključuju proizvode s aluminijem, poljoprivredne i ostale proizvode koji su trebali biti uvezeni s nula posto carine”, rekla je Zovko.

Zovko je napomenula da “odgovor EU-a mora biti vođen diplomacijom, a ne eskalacijom” dok su sve oči uprte u Davos u koji je doputovao američki predsjednik i najavio brojne sastanke o Grenlandu, nakon što je zaprijetio da će protivnicima prodaje arktičkog otoka SAD-u od 1. veljače uvesti carine.

Trgovina robom i uslugama između EU-a i SAD-a udvostručila se tijekom posljednjeg desetljeća te je 2024. godine premašila 1,6 bilijuna eura, pri čemu je trgovina robom iznosila 867 milijardi eura, a uslugama 817 milijardi eura.

Trump isključio silu za Grenland, ali kaže da samo SAD može jamčiti sigurnost

“Ljudi su mislili da ću upotrijebiti silu, ali ne moram upotrijebiti silu”, rekao je Trump na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Švicarskoj. “Ne želim upotrijebiti silu. Neću upotrijebiti silu.”

“Činjenica je da nijedna nacija ili skupina nacija nije u poziciji zajamčiti sigurnost Grenlandu osim Sjedinjenih Država. Mi smo velika sila, mnogo veća nego što ljudi misle. Mislim da su to mogli otkriti prije dva tjedna u Venezueli”, rekao je.

Trump je u srijedu kazao da se američki stav o kupnji Grenlanda od Danske nije promijenio i zatražio je “hitne pregovore” o akviziciji tog arktičkog otoka koji je nekoliko puta tijekom govora nazvao Islandom.

“Možete reći ‘da’ i to ćemo veoma cijeniti ili možete reći ‘ne’ i mi ćemo to zapamtiti”, istaknuo je Trump.

Trump je žestoko kritizirao europske saveznike Sjedinjenih Država zbog njihove nelojalnosti i pogrešnih političkih koraka u područjima od energije vjetra i okoliša do imigracije i geopolitike.

Za Europu je kazao da ne ide u pravom smjeru. “Volim Europu, želim joj dobro. Ali, ne ide u dobrom smjeru”, istakao je američki predsjednik.

Trumpove sve veće prijetnje Europi zbog Grenlanda narušile su transatlantske veze i zabrinule Europljane, zasjenivši govor koji se trebao prvenstveno usredotočiti na američko gospodarstvo, koje je Trump ipak uvelike hvalio.

Nazvavši Dansku “nezahvalnom”, republikanski američki predsjednik umanjio je problem kao “mali zahtjev” zbog “komada leda” i rekao da akvizicija ne bi predstavljala prijetnju NATO savezu.

Američki predsjednik inzistira na tome da je Grenland ključan za sigurnost Sjedinjenih Država i NATO-a s obzirom na Rusiju i Kinu.

Zaprijetio je uvođenjem novih carina do 25 posto osam europskih zemalja zbog njihove potpore Danskoj, što je potaknulo Europu da zaprijeti Sjedinjenim Državama odmazdom.

SAD su “ekonomski motor svijeta”

Ekonomska i politička elita okupljena u švicarskim Alpama počela je stizati više od dva sata prije planiranog početka govora, a odaziv je bio toliko velik da su se uz dvoranu s 1300 mjesta morale otvoriti još četiri dodatne dvorane da bi se ondje mogao pratiti govor putem video zida, no čak ni tada nisu svi uspjeli ući.

Trump je u luksuzno skijalište stigao s kašnjenjem nakon problema na zrakoplovu Air Force One, koji su ga primorali da se vrati i presjedne u drugi avion.

“Sjedinjene Države ekonomski su motor svijeta”, pohvalio se Trump u govoru koji je trajao više od sat vremena, premda ankete ukazuju na duboko nezadovoljstvo među Amerikancima zbog troškova života, koji predstavljaju prijetnju uspjehu Republikanske stranke s obzirom na sve bliže međuizbore u studenome.

“Kad Amerika napreduje, tada napreduje i svijet (…). Kad joj ide loše, tad je i ostalima loše”, rekao je.
Kanada postoji zahvaljujući SAD-u

Američki predsjednik je rekao i da njegovi kanadski susjedi “postoje zahvaljujući Sjedinjenim Državama”, dan nakon govora premijera Marka Carneyja u kojemu je on aludirao na “slom” svjetskog poretka.

“Kanada, usput rečeno, puno toga od nas dobiva besplatno. Trebali bi biti zahvalni, ali nisu. Gledao sam vašeg premijera jučer. Nije bio baš zahvalan. Kanađani bi trebali biti zahvalni”, rekao je Trump, koji već mjesecima ističe želju da Kanada postane 51. američka savezna država.

Carney, koji radi na smanjenju ovisnosti svoje zemlje o Washingtonu otkako je Donald Trump pozvao Kanadu da postane 51. američka savezna država, u utorak je nakon govora u Davosu dobio ovacije publike.

Naslijedio nered vezan za rat u Ukrajini

Europske zemlje moraju raditi na okončanju rata u Ukrajini, izjavio je također Trump, ističući da je “naslijedio nered” vezan za rat u Ukrajini.

On je naveo da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem i da su mu obojica rekli da žele postići dogovor o okončanju rata.

Trump je naveo da će se kasnije tijekom dana sastati sa Zelenskijem u Davosu, ali ukrajinska je strana nakon toga objavila da je njihov predsjednik u Kijevu.

Putin “to ne bi učinio (započeo rat) da sam ja bio predsjednik”, kazao je Trump.

Dodao je i da ga je ruski predsjednik nazvao i rekao mu da “ne može vjerovati” da je Trump zaustavio sukob između Armenije i Azerbajdžana, a da je Trump zauzvrat “zatražio uslugu”, odnosno da Putin zaustavi rat u Ukrajini.