Hrvatska će slijediti politiku Europske unije vezano za ponudu našoj zemlji američkog predsjednika Donalda Trumpa da se pridruži njegovom »Odboru za mir« koji bi se trebao baviti obnovom Pojasa Gaze. Čini se da oko ove teme nema prijepora između Vlade i parlamentarne oporbe.

Iako se ponuda američkog predsjednika Trumpa u Vladi vrlo ozbiljno razmatra, realnost je da će hrvatski premijer Andrej Plenković postupiti onako kako se dogovori s ostalim europskim čelnicima, odnosno u skladu sa zajedničkom europskom transatlantskom politikom.

Održati dobre odnose

– Razmotrit ćemo ponudu, rekli su nam u Vladi, no također neformalno ističu kako bi teško bilo zamisliti da se Hrvatska može, ili treba, izdvajati od ostalih u Europi, jer ovo sad više nije »Odbor za mir« vezan samo uz Gazu, kao što je bio prije nekoliko mjeseci, već je faktički riječ o potpuno novom Trumpovom projektu.

Tijelo koje je Trump nazvao »Odbor za mir« je prvotno zamišljeno za nadzor obnove Pojasa Gaze i u tome je bilo prilično uspješno u prvoj fazi, ali u današnjim okolnostima realno je da će se Hrvatska rukovoditi zajedničkim stavom država članica EU-a, posebno onih najvažnijih saveznica. Naime, čini se da Trump svoj »Odbor za mir« zapravo pretvara u alternativne Ujedinjene narode, a Hrvatska je pobornik aktualnog međunarodnog poretka.

Plenković je jučer u Davosu na panelu »Redefiniranje mjesta Europe u svijetu« u sklopu Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) rekao da jedini način da Europska unija ostane relevantna na međunarodnoj pozornici jest da bude ujedinjena koliko god je to moguće.

– Međunarodne organizacije, međunarodno pravo i vođenje svijeta mijenja se toliko brzo da se moramo pozicionirati. Cilj EU samita na vrhu je ojačati podršku Danskoj, ali i održati smislene i dobre odnose sa SAD-om. Unatoč buci u komunikacijskom kanalu, SAD je za sve nas saveznik i prijatelj. Ne znam je li itko od 27 članica promijenio taj stav. Trebamo više međusobnog razgovora. To je položaj Hrvatske koji je bio jasan zadnjih deset godina, rekao je Plenković.

Joško Klisović (SDP) smatra da bi se »Hrvatska trebala pristojno zahvaliti na ovoj ponudi«.

– Više je razloga za to. Zemlje koje bi mogle ući u ovaj projekt mogu se podijeliti na tri skupine. Prvu bi činile utjecajne i velike države koje imaju i političku i vojnu i financijsku težinu, odnosno one koje čine razliku u međunarodnim odnosima. Kao što su Rusija ili Kina. Hrvatska definitivno ne spada u tu skupinu. Drugu skupinu čine zemlje s Bliskog istoka – zemlje zaljeva, Turska – koje su zainteresirane za ono što se događa u njihovoj regiji. Hrvatska, naravno, na spada ni u njih.

Treću skupinu bi mogle činiti male zemlje u kontekstu svjetske politike koje bi u sve to ušle iz jedinog razloga da se umile Americi očekujući da će im ona onda to uzvratiti kada će njima trebati u nekom njihovom partikularnom interesu. Ako slučajno otkažu poslušnost, Trump će ih bez neke velike ceremonije izbaciti. Ni tu Hrvatska ne bi trebala pripadati, rekao je Klisović u izjavi za naš list. Dodao je da »očekuje da će EU konačno izaći s jedinstvenim mišljenjem i stajalištem o nekom važnom svjetskom problemu«.

– Ako to i ovaj put ne uspije, bit će to veliki udarac njenom prestižu i ugledu, rekao je Klisović.

Paralelne institucije

Predsjednica saborskog Odbora za europske poslove Jelena Miloš rekla je za naš list da se još uvijek ne zna o kakvom se »tijelu točno radi, po kojem se kriteriju biraju članovi tog tijela, koji je opseg rada tog tijela«.

– Kao ni odgovore na brojna druga pitanja, te smatramo da bi premijer trebao iznijeti te osnovne informacije javnosti. Ukoliko se uistinu radi o tijelu čija je svrha stvaranje alternative UN-u, a vidimo da baš zemlje kao što su Francuska upozoravaju da bi takvo tijelo moglo potkopati rad UN-a ili čak da predstavlja pokušaj alternativne UN-u, to je naravno nama neprihvatljivo, međutim, ponavljam da još uvijek nemamo nikakve detalje same inicijative. Stvaranje paralelnih institucija unosi više kaosa u međunarodne odnose. Stranka Možemo! se zalaže za povratak međunarodnim pravilima, poštivanje i jačanje međunarodnih institucija kao što je UN, a koji je baš i osmišljen da pronalazi rješenja za postojeće probleme i sukobe u svijetu. Fokus bi dakle trebao biti na reformi i jačanju UN-a, a ne njegovom slabljenju ili stvaranju alternative, rekla je Miloš. Dodala je kako je potpuno neprihvatljivo da bi zemlje moguće trebale platiti sudjelovanje u tom tijelu milijardu dolara.

– Međunarodni poredak počiva na tome da ista pravila trebaju vrijediti za sve, a ne ovisno o financijskoj snazi pojedinih država, rekla je Miloš.

Bijela kuća priopćila je jučer da će Trump u četvrtak u Davosu utemeljiti svoj Odbor za mir, izvorno osmišljen kao dio provedbe primirja u Gazi koje je postignuto uz posredovanje SAD-a. Trump će potpisati Povelju Odbora za mir u četvrtak u 10.30 sati na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, a dan ranije, u srijedu popodne, govorit će o njemu.

Gnjev prema Francuskoj

U Trumpov odbor, po dosad poznatim informacijama, pozvano je pedesetak zemalja, uključujući Francusku, Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo, pozvani su i ruski predsjednik Vladimir Putin i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan. Među pozvanima su i Hrvatska te Europska komisija. Poziv je dobila i Kina. Europske zemlje dosad su s oprezom reagirale na ideju Trumpova Odbor za mir. Francuska namjerava odbiti poziv da se pridruži inicijativi u ovoj fazi, rekao je u ponedjeljak izvor blizak francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu. To je toliko razgnjevilo Trumpa da je najavio uvođenje carina od 200 posto na francuska vina i šampanjac.