RIJEKA – Primorsko-goranskom tržištu rada nedostaje zdravstvenih djelatnika svih profila, odgojitelja, rehabilitatora, socijalnih pedagoga, farmaceuta, logopeda, učitelja, nastavnika matematike, fizike, kemije, biologije, informatike, geografije, glazbenog odgoja pa čak i nastavnika hrvatskog jezika i književnosti koji su sve donedavno bili suficitarni. Tržište rada ima i deficit kineziologa, bibliotekara, psihologa, socijalnih radnika, arhitekata, magistara građavine te cijelog niza visokoobrazovanog kadra iz područja strojarstva, logistike proizvoda, računalstva, elektrotehnike, brodogradnje, informacijske tehnologije te geodezije. Deficit je i visokoobrazovanih primalja te medicinskih sestara, a jedini visokoškolski program koji je u suficitu je stručni studij Javne uprave.

Ograničeni kapaciteti

Taj poduži popis visokoobrazovanog kadra kojeg na primorsko-goranskom tržištu rada nema rezultat je analize Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Riječ je o dokumentu koji bi srednjim školama i fakultetima trebao dati odgovor na pitanje koja su najtraženija zanimanja, kao i u kojima je nužno smanjiti broj upisnih mjesta. Sve donedavno popis deficitarnih zanimanja je bio puno kraći, a popis suficitarnih puno dulji, međutim posljednje dvije godine raste broj deficitarnog kadra, a suficitarnog gotovo da i nema. U tom rastu deficita najviše do izražaja dolazi manjak nastavničkog kadra jer nekad je uglavnom nedostajao onaj profil nastavnika za koji se obrazovanje nije provodilo na Sveučilištu u Rijeci, dok sada nedostaju nastavnici gotovo svih profila, kao i ostali stručni školski kadar.

Upravo taj nastavnički profil, kaže v. d. prorektorice za studije, studente i osiguravanje kvalitete Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Marta Žuvić, predstavlja poseban izazov.

– Unatoč kontinuiranim naporima Sveučilišta i njegovih sastavnica u promociji nastavničke profesije, kao i unatoč nacionalnim mjerama poput posebne linije stipendija za nastavničke studije, interes i popunjenost upisnih kvota i dalje su nezadovoljavajući. Također, upisne kvote na pojedinim studijima prvenstveno se određuju kroz akreditacijski postupak, u kojem se procjenjuje postojanje odgovarajućih materijalnih i prostornih uvjeta za izvođenje nastave. Zbog toga se one u okviru sveučilišnih upisnih politika mogu tek ograničeno korigirati. Svake godine, po završetku upisnih rokova, provodimo detaljne analize popunjenosti kvota te od sastavnica koje izvode studije tražimo osvrt i prijedloge mogućih izmjena za sljedeću akademsku godinu. Nažalost, i kod pojedinih deficitarnih profila, za koje postoji opravdana potreba povećanja upisnih kvota, to često nije moguće zbog ograničenih prostornih, materijalnih ili kadrovskih kapaciteta, objašnjava prof. dr. Žuvić.

Razvoj novih studija

Što se tiče preporuka za smanjenje upisnih kvota, dodaje, prema dokumentu HZZ-a one se odnose isključivo na studij Javne uprave, koji se na Sveučilištu u Rijeci već niz godina upisuje svake druge godine, čime je smanjeni upisni kapacitet već osiguran. Dodaje i da se preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja za Primorsko-goransku županiju u velikoj mjeri oslanjaju na višegodišnje trendove koje Sveučilište u Rijeci sustavno prati i analizira.

– Godišnji izvještaji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pritom su nam važan orijentir te su značajno utjecali na strateške odluke o razvoju studijskih programa. Upravo su takve analize potaknule snažne institucionalne napore u pokretanju i akreditaciji novih studija, među kojima su prijediplomski i diplomski studij Logopedije, integrirani studij Farmacije, prijediplomski studij Medicinsko-laboratorijske dijagnostike te prijediplomski studij Mehatronike i robotike. Time je Sveučilište u Rijeci izravno odgovorilo na manjak određenih stručnih profila u zajednici. Istodobno kontinuirano razmatramo mogućnosti otvaranja novih studija koji bi dodatno odgovorili na potrebe tržišta rada. Valja pritom naglasiti da je pokretanje novog studija složen i dugotrajan proces koji, uz osmišljavanje suvremenog studijskog programa, zahtijeva osiguravanje odgovarajućih kadrovskih, prostornih, materijalnih i administrativnih resursa. Sam postupak razvoja i akreditacije novog studija u pravilu traje i do dvije godine, objašnjava v. d. prorektorice.

Kaže i da Sveučilište u Rijeci trenutačno donosi odluke o upisnim kvotama za sve studije, a one odražavaju dosadašnje napore i politike usmjerene na odgovorno praćenje zapošljivosti visokoobrazovanih u regiji.

– Budući da ovogodišnje preporuke HZZ-a predviđaju smanjenje upisnih kvota za samo jedan studij, jasno je da su se višegodišnje upisne politike Sveučilišta u Rijeci u velikoj mjeri već uskladile s realnim potrebama tržišta rada, u okviru postojećih mogućnosti. Takav pristup, utemeljen na analizi podataka, realnim kapacitetima i dugoročnom planiranju, Sveučilište u Rijeci nastavit će provoditi i ubuduće, zaključuje prof. dr. Žuvić.

Povećati upisne kvote u obrtničkim strukama

Tržište rada Primorsko-goranske županije nije samo u deficitu s visokoobrazovanim kadrom, jer prema analizi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kronično nedostaje i obrtničkog te zanatskog kadra. Ne postoji dvogodišnji i trogodišnji primorsko-goranski srednjoškolski program koji proizvodi suficit, a popis onih deficitarnih, za koje bi trebalo povećati upisne kvote, gotovo ide unedogled.

Nedostaje: montera drvenih konstrukcija i krovova, vozača motornih vozila, građevinskih radnika u zgradarstvu, kuhara, konobara, operatera za strojne obrade, montera strojarskih instalacija, mesara, zavarivača, soboslikara ličilaca dekoratera, oblagača podova i zidova, pekara-slastičara, slastičara, građevinskih radnika u održivoj gradnji, elektroinstalatera, automehatroničara, izrađivača-montera strojarskih konstrukcija, servisera karoserije motornih vozila, prodavača i frizera.

Nedostaje i određenog kadra sa srednjom stručnom spremom, a riječ je o medicinskim sestrama opće njege, tehničarima geodezije i geoinformatike, zdravstveno-laboratorijskim tehničarima, farmaceutskim tehničarima te dentalnim asistentima. Kao i kod studijskih programa, i među srednjoškolskim gotovo da nema onih za koje se preporuča smanjenje upisne kvote. Jedini takvi programi su referent za poslovnu ekonomiju te upravno-poslovni referent.

Studiji na kojima treba povećati upisne kvote

– Sestrinstvo

– Primaljstvo

– Medicina

– Strojarstvo ili Proizvodno strojarstvo; smjerovi: Konstruiranje i razvoj proizvoda, Logistika proizvoda, Inženjerstvo materijala,

– Strojarske tehnologije Računarstvo ili
Primijenjeno/poslovno računarstvo

– Elektrotehnika ili
Elektrotehnika i informacijska tehnologija

– Rehabilitacija

– Farmacija

– Logopedija

– Fizika i matematika,
nastavnički smjer

– Matematika,
nastavnički smjer

– Matematika i informatika, nastavnički smjer

– Građevinarstvo

– Socijalni rad

– Socijalna pedagogija

– Biologija i kemija,
nastavnički smjer

– Geografija, nastavnički smjer ili Geografija
(dvopredmetni) ili
Geografija i povijest

– Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

– Brodogradnja

– Glazbena pedagogija ili Glazbena pedagogija (dvopredmetni)

– Kineziologija,
nastavnički smjer

– Informacijske znanosti, smjer Bibliotekarstvo ili Informacijske znanosti knjižničarstvo

– Geodezija i
geoinformatika

– Arhitektura ili
Arhitektura i urbanizam

– Medicinsko laboratorijska dijagnostika

– Psihologija

– Učiteljski studij

– Hrvatski jezik i
književnost