Na Grenlandu još nije došlo do fizičkog sukoba dviju vojski, europske i američke, no zato se gospodarski i ekonomski rat rasplamsao do krajnjih granica. Nakon što je američki predsjednik Trump objavio kako će uvesti carine od 10 posto protiv europskih zemalja koje su na Grenland poslale svoje vojnike, kao i da će te carine od 1. lipnja narasti na 25 posto i potrajati sve dok SAD ne ovlada otokom, Europska unija najavila je prilično žestok odgovor. Predsjednik europskih pučana Manfred Werner ustvrdio je kako neće biti ratificiran, odnosno bit će poništen trgovinski sporazum između Bruxellesa i Washingtona postignut prije nekoliko mjeseci, kojim se američkoj robi osiguravao slobodan bescarinski uvoz na područje Europske unije, a francuski predsjednik Emmanuel Macron zatražio je od EU-a aktivaciju »protunapadnih instrumenata«, odnosno posebno razvijenog ekonomskog sustava koji služi za obranu gospodarstva Unije u slučaju agresivne gospodarske politike stranih država.

Vojni odgovor

Ovaj sustav koji se opisuje kao »gospodarska bazuka« nikada do sada nije bio upotrebljen, a sastoji se od cijelog niza mjera, od carina do zabrana uvoza roba i usluga. I stav gotovo svih europskih lidera je jedinstven: ne popuštamo pritiscima.

– Nema te prijetnje ili pritiska koji će na nas utjecati. Američko uvođenje carina je neprihvatljivo, poručio je francuski predsjednik Macron koji se posljednjih tjedana pretvorio u svojevrsnog predvodnika europskog odgovora američkim prijetnjama Danskoj i Grenlandu.

Naime, upravo je Pariz prvi inicirao slanje vojnika na Grenland kao vrlo jasan odgovor američkim najavama kako su spremni zauzeti otok i silom ako treba. Slijedile su ga i Velika Britanija, Njemačka, Finska, Nizozemska, Švedska, Norveška i naravno Danska u čijem se sastavu Grenland nalazi, da bi Trump odmah po prispjeću vojnika na otok proglasio uvođenje carina ovim zemljama. Svoja dva vojnika na Grenland je poslala i Slovenija, zemlja njegove supruge Melanije, no na Sloveniju se, za sada, carine ne odnose.

– Potpuno smo solidarni s Kraljevinom Danskom i narodom Grenlanda, spremni smo uključiti se u dijalog baziran na principu suverenosti i teritorijalnog integriteta iza kojeg čvrsto stojimo, službeno su poručili lideri europske osmorke koja sada ima vojno prisustvo na Grenlandu, dok je jučer održan i hitni sastanak izaslanika europskih zemalja, a danas će se tim povodom u Bruxellesu sastati ministri vanjskih poslova zemalja EU-a.

Broj vojnika koji se nalaze na najvećem otoku nije velik, riječ je o nekoliko desetaka pripadnika oružanih snaga, a oni se tamo nalaze, službeno, u okviru »ad hoc« organizirane vojne vježbe. U stvarnosti, riječ je o svojevrsnoj obavještajnoj i logističkoj izvidnici te snimanju stanja kako bi se procijenilo što je potrebno za raspoređivanje i dugotrajni boravak većih snaga na Grenlandu.

Ovo je tek početak

Jasno je kako je Trump agresivnom politikom i racionalno neobjašnjivom pomamom za teritorijem gotovo dokrajčio postojeću sigurnosnu arhitekturu svijeta i uništio saveze koji su građeni desetljećima.

– Svojom politikom SAD nas je vratio u kameno doba, u vrijeme kada vrijedi samo zakon jačeg, i kada se na sporazume i dogovore više ne možemo osloniti. Europa je već neko vrijeme u trgovinskom ratu s Rusijom i Kinom, a sada se rasplamsava i trgovinski rat sa SAD-om i očito je da savezništva ne postoje. Mislim da je rješenje u tome da se Europa čvršće poveže u svojevrsnu konfederaciju, u Sjedinjene Europske Države, jer samo tako će moći zaštititi svoje interese. To u ovom trenutku još nije moguće, ali kako vrijeme odmiče, prilično je izgledno kako će se stvari usmjeriti u tom pravcu, kaže za naše novine ekonomski analitičar dr. Dino Ivo Dogan.

Trgovinski rat SAD-a i EU-a oko Grenlanda očito je tek početak eskalacije između dvije zapadne velesile, a pri tome ne treba smetnuti s uma kako je EU prije nekoliko dana finalizirao i sporazum o slobodnoj trgovini s južnoameričkim Mercosur blokom, čime se otvara mogućnost da dobar dio poljoprivrednih proizvoda koje je SAD isporučivao Europi, poput soje, sada nadomjeste proizvodi iz Brazila i ostalih zemalja južne Amerike. Pregovori oko ovog sprazuma trajali su 25 godina, no posljednjih mjeseci su »ubačeni u višu brzinu«, upravo kako bi se stvorio trgovinski adut u slučaju gospodarskog sukoba s Washingtonom.