OMIŠALJ – Kad je Općinsko vijeće Omišlja u rujnu 2020. godine donijelo odluku o uključivanju u Program društveno poticane stanogradnje, malo je tko mogao naslutiti da će se prva lopata u Njivicama zabiti tek šest godina kasnije. U međuvremenu su se promijenili propisi, cijene, urbanistički planovi i tržišne okolnosti, ali temeljna ideja – osigurati mladim obiteljima krov nad glavom po cijeni koju mogu platiti – ostala je ista.

– O cilju Općine Omišalj koji se odnosi na zadržavanje svojih stanovnika i njihovih budućih naraštaja nije bilo prijepora niti među općinskim vijećnicima koji su o čitavom procesu realizacije ovog projekta osobno konzultirani i detaljno informirani te su ga jednoglasno podržavali i na samoj sjednici Općinskog vijeća. Na ovaj je projekt utrošeno puno vremena i truda općinskih službi, ali i zaposlenika APN-a, sve kako bi se postigla najbolja moguća ravnoteža javnog interesa i troškova – rekla je načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović.

Šokantno poskupljenje

Javni poziv objavljen u listopadu 2020. godine izazvao je velik interes: pristigla su 44 zahtjeva, a u kolovozu 2021. godine formirana je konačna lista prvenstva. Lista je kasnije dvaput produžavana jer se projekt, zapetljan u mrežu procedura, nije mogao brzo pokrenuti.

Najveći lom dogodio se na razini urbanističkog planiranja. Na parceli u Njivicama prvotno je bila predviđena i javna garaža, no Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) takvo rješenje nije mogla prihvatiti. Čak ni uz ponudu da Općina sama financira garažu. Slijedile su izmjene UPU-a koje su trajale gotovo dvije godine: od travnja 2021. do veljače 2023. godine. Tek tada stvoreni su preduvjeti za potpisivanje ugovora s APN-om i izradu projektne dokumentacije za slobodnostojeću višestambenu zgradu od prizemlja plus dva kata s 12 stanova.

Građevinska dozvola izdana je krajem 2024. godine, a 2025. godine krenula je javna nabava. Prvi natječaj završio je šokom: ponude su bile čak 69 posto skuplje od procijenjene vrijednosti.

Zbog najavljene izmjene etalonske cijene građenja postupak je poništen i ponovljen, no ni drugi pokušaj nije donio idilu – najpovoljnija ponuda, ona tvrtke GP Krk, premašila je planirani iznos za gotovo 50 posto. Ipak, cijena po »kvadratu« snižena je u odnosu na prvi natječaj te sada iznosi 3.009 eura.

Budući da zakon ograničava maksimalnu prodajnu cijenu POS stana na 2.104 eura po »kvadratu«, razliku će morati pokriti Općina s više od 800 tisuća eura. Sredstva su već ucrtana u proračune za 2026. i 2027. godinu, a početak gradnje očekuje se u prvim mjesecima ove godine, s rokom dovršetka od godinu dana.

Parking u Njivicama na kojem će u skoroj budućnosti niknuti novi POS-ov stambenjak

Jedina realna šansa

Usporedba s tržištem pokazuje razmjere problema: u Njivicama su se prošle godine stanovi prodavali i za više od 5.000 eura po »kvadratu«. POS-ovi stanovi stoga su jedina realna šansa da mlade obitelji ostanu na otoku.

– U kontekstu nedavno usvojenog skandaloznog Zakona o prostornom uređenju, kojim se predviđa izgradnja ovakvih stanova na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu, moram naglasiti svu neprimjerenost takve getoizacije građana koji si ne mogu priuštiti stanovanje na lokacijama koje su ne samo komunalno nego i društveno opremljene s vrtićem, školom, knjižnicom i ostalim sadržajima.

Upravo suprotno Plenkovićevom tretmanu ljudi niže platežne moći, Općina Omišalj je priuštive stanove planirala na jednoj od najatraktivnijih lokacija na svom području jer smatramo da najvrijedniji prostor treba biti na korištenju naših stanovnika koji generacijama uplaćuju i uplaćivat će u općinski proračun, a ostankom u mjestu i svojim djelovanjem će aktivno pridonositi kvaliteti života u zajednici.

Kako Programom poticane stanogradnje, tako i čitavim programom socijalne skrbi, nastojimo ostvariti solidarnost, jednaku mogućnost za uspjeh i konačno, jednakost svih naših stanovnika. Rezultat takve politike su izvrsni razvojni rezultati koje ne mjerimo tek BDP-om već natalitetom i doseljavanjem ljudi u naša mjesta, obrazovanjem, uključenošću djece i mladih u sportske, kulturne, kreativne i volonterske aktivnosti… – zaključila ja Mirela Ahmetović.