Pretjerano bi bilo tvrditi da je krajem listopada parlamentarna većina zapala u krizu, ali dogodila se u to vrijeme svakako neugodna epizoda neizglasavanja prijedloga izmjena Zakona o kaznenom postupku, zato što je nezavisni zastupnik Željko Lacković bio suzdržan. K tome je još predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković proglasio ZKP usvojenim, premda ga je, budući da je riječ o organskom zakonu, podržalo nedovoljnih 75 zastupnika.

Nije presudan

Premijer Andrej Plenković nije tada skrivao svoje nezadovoljstvo, izjavio je da ga je osobno izrazio i samom Lackoviću. No, ništa drugo nije mogao napraviti nego pričekati istek tromjesečnog roka definiranog saborskim Poslovnikom, kako bi se ovaj akt ponovo moglo uvrstiti u dnevni red zasjedanja parlamenta. Uskoro će, dakle, Jandroković ZKP opet staviti u dnevni red i gotovo sigurno će on proći. U međuvremenu, naime, ne samo da je Lacković donio odluku da će glasovati za zakon koji mu nije skroz po volji, nego je i vladajuća koalicija malo pojačala svoje redove tako da više nije presudan stav zastupnika izabranog na listi Domovinskog pokreta, a kojim se razišao već uoči konstituiranja aktualnog saziva Sabora.

Kada je Plenković prije dva i pol mjeseca komentirao Lackovićev postupak, optimistično je najavio da će na kraju ZKP biti »sadržajno identičan« prijedlogu koji je propao zbog nedostatka jednoga glasa. Lacković je u prvim reakcijama bio rezerviran, ali tijekom proteklih tjedana je sasvim ublažio svoje negativno stajalište u odnosu na ZKP.

– Razgovarao sam nedavno s ministrom pravosuđa Damirom Habijanom i iznio sam mu nekoliko prijedloga Hrvatske odvjetničke komore na zakon. Očekujem da se nešto od toga i prihvati. Ali, već sada mogu reći da neće biti problema prilikom glasovanja. Uostalom, nisam ja uopće razmatrao mogućnost da ZKP neće biti izmijenjen.

Moja namjera nije bila rušenje tog dokumenta, nego sam jednostavno htio iskazati vlastito mišljenje, koje imam i kao odvjetnik. Ni SDP-u ni ostalima iz oporba nije ništa bilo sporno, čak su hvalili zakonski prijedlog, pa sam bio uvjeren da će on komotno proći i bez mog glasa. Isključivo sam iz tog razloga bio suzdržan na glasovanju, kazao nam je jučer Lacković.

Razumljiva izmjena

Sama ideja izmjena Zakona o kaznenom postupku mu je, ističe, posve razumljiva.

– Politički ciljevi tih predloženih izmjena su prihvatljivi apsolutno svima, tko to od saborskih zastupnika ne bi bio za ubrzanje kaznenog postupka, smanjenje mogućnosti raznih manevara i odugovlačenja. Efikasnije pravosuđe svima nam je važno. Radi se jedino o tome da bi neke stvari bile novitet u našem zakonodavstvu i htio sam da ih se malo drukčije uredi, u skladu i s mišljenjem Hrvatske odvjetničke komore. Samo je to bio moj motiv, naglašava Lacković.

No, logično je upitati se je li on sada spreman dati glas za ZKP i u možda originalno predloženom obliku jer je umanjena njegova politička težina u okviru parlamentarne većine. HDZ nije želio prepustiti slučaju, odnosno Lackovićevoj dobroj volji, usvajanje zakona koji spada u uvjete ulaska Hrvatske u OECD, ali i budućih akata. Prigodom izglasavanja državnog proračuna za 2026., bivšoj zastupnici SDP-a Boški Ban Vlada je prihvatila jedan amandman i ona je podržala proračun. Dvojac iz Nezavisne platforme Sjever, Ivica Baksa i Dubravko Bilić, kao i IDS-ovci, kojima je Vlada isto izašla u susret putem amandmana, bili su, pak, suzdržani, što je također neoubičajeno za opoziciju. Znači da trenutačno vladajuća koalicija broji 77 zastupnika, a po potrebi bi ih moglo biti i više. Lacković ipak negira da su ga prinove u parlamentarnoj većini sputale u protivljenju ZKP-u.

– Ne, meni nije važno jesam li 76. zastupnik ili ne. Ja imam određene teme koje su mi ključne, ne istupam u Hrvatskom saboru o svemu i svačemu, i onda želim nešto u vezi s njima konkretno učiniti. A, to sigurno ne mogu opstruiranjem Vlade, to mi, ponavljam, nije bio plan, ja nisam oporba u Saboru. Što se tiče kolegice Boške Ban i zastupnika Nezavisne platforme Sjever, mislim da su oni na glasovanju »za« kada to vladajućoj koliciji nije nužno. Moja procjena da oni ne bi dali svoj glas za prijedlog Vlade ako bi o njima ovisilo hoće li on imati potrebnu većinu. Pokazali su dosad da pažljivo biraju što će točno podržati, zaključuje Lacković.

Hrebak za politički dogovor

Premijer Plenković je prošli tjedan objavio da će predsjednik Vrhovnog suda biti izabran u Saboru samo uz uvjet da oporba omogući vladajućoj koaliciji da zadrži većinu u Ustavnom sudu, na način da predloži dva od tri ustavna suca i o tome će se sigurno razgovarati i na današnjem sastanku čelnika parlamentarne većine. Čini se da u vezi s ovim neće biti iskakanja kao u slučaju ZKP-a.

– Politički dogovor oko predsjednika Vrhovnog suda se mora postići, ali isto tako mora se postići i dogovor oko tri ustavna suca. U politici kompromis uvijek predstavlja put do rješenja. Otkako pratim politiku dvije su najveće političke stranke, HDZ i SDP, dogovarale modele po kojima se postizao dogovor oko ovakvih i sličnih pitanja i to nikada nije jednostavan proces kako u našem tako i političkim sustavima diljem Europe. Ne vidim problem u tome da se i ovoga puta tako dogovori, a licemjerno je od oporbe tvrditi da je za njih to politička trgovina, prije bih rekao da je to ustaljena politička praksa, rekao nam je jučer predsjednik HSLS-a Dario Hrebak.