Posljednji ispraćaj bit će 7. siječnja u velikoj dvorani zagrebačkog krematorija
Preminuo je Tomislav Sabljak, hrvatski književnik i prevoditelj, rođen u Zagrebu 1934. godine, objavilo je Društvo hrvatskih književnika.
Kako navodi Hrvatska enciklopedija, diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1957.), gdje je i doktorirao (1989.) disertacijom o Janku Poliću Kamovu. Od 1969. radio je u Institutu za književnost i teatrologiju JAZU-a (danas Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU), od 2000. kao znanstveni savjetnik, te je od 2001. ondje bio voditelj Odsjeka za povijest hrvatske književnosti što je ostao i nakon umirovljenja 2004. (do 2020.), a bio je i glavni urednik Kronike Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU-a 1975. – 2021. Predavao je stilistiku na Hrvatskim studijima u Zagrebu (1997. – 2007.).
Suvremenik krugovaša i razlogovaca, objavljuje pjesme (»Nemiri tijela«, 1955.; »Situacije«, 1960.; »Krvavo prijestolje«, 1972.; »Boljima od nas«, 1988.), kratke priče (»Pas ispod kože«, 1987.; »Jesen našeg nezadovoljstva«, 1988.; »Jarčevo oko«, 2009.; »Njihovi osamljeni gospodari: 15 horora iz 1945.«, 2013.), feljtone (»Pisac u kavezu«, 1989.; »Fantom tiranije«, 1993.), kritike i eseje (»Opaske o uvjeravanju«, 1977.; »Blasfemija čitanja: ironijska upotreba teksta«, 1999.; »Zavođenje čitatelja«, 2013.; »Svjetionik na otoku«, 2020.). Piše također radijske i televizijske drame (»Neron«, 1964.; »Mumije«, 1970.; »Mahnitanje«, 1977.; »Groznica«, 1979.) te scenarije (za filmove »Usporeno kretanje« Vanče Kljakovića, 1979., »Ujed anđela« Lordana Zafranovića, 1984., »Dubrovački suton« Željka Senečića, 1999.).
Sklon crnomu humoru, ironiji i groteski, bizarnim temama i erotskim motivima, prozu mu odlikuje prožimanje realnoga i fantastičnoga te zasićenost intertekstualnim referencijama. Priredio je nekoliko rječnika (Rječnik šatrovačkog govora, 1981.; Rječnik hrvatskoga žargona, 2001.), antologija i zbornika (»Teatar XX. stoljeća«, 1971.; »Nova drama«, 1976.; »Hrvatska kratka priča«, 1994.; »Angloamerička kritika«, 2004.; »Teorija priče«, 2007.) te knjiga dokumenata (»K. und K. afera: Krleža protiv Kolara«, 2006.). Prevodio je s engleskoga, napose poeziju (T. S. Eliota, Ezre Pounda, Stephena Spendera, W. H. Audena, Cecila Day-Lewisa, Louisa MacNeicea, Teda Hughesa).
Posljednji ispraćaj bit će 7. siječnja u velikoj dvorani zagrebačkog krematorija.
