Više od milijun kućanstava u Ukrajini je bez struje nakon što je niz ruskih napada tijekom noći pogodilo energetsku i industrijsku infrastrukturu, javlja BBC.

Ukrajinski ministar unutarnjih poslova Ihor Klimenko rekao je da je pogođeno pet regija i da je najmanje pet osoba ozlijeđeno, te da je u tijeku gašenje požara i obnova opskrbe.

Pojačali napade na energetsku infrastrukturu

Moskva je pojačala napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu s dolaskom hladnijeg vremena, dok izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa ovog vikenda putuje u Njemačku kako bi se sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i europskim čelnicima radi daljnjih razgovora o okončanju rata.

Steve Witkoff, koji vodio pokušaje Bijele kuće da posreduje između Ukrajine i Rusije, razgovarat će u Berlinu o najnovijoj verziji predloženog mirovnog sporazuma.

U subotu je Zelenskij rekao da je Rusija u noćnim napadima koristila više od 450 dronova i 30 raketa. Klimenko je rekao da su pogođene regije Dnjepropetrovsk, Kirovograd, Mikolajiv, Odesa i Černihiv.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izjavila je da je ukrajinska nuklearna elektrana Zaporižžja privremeno ostala bez sve vanjske energije preko noći “zbog raširenih vojnih aktivnosti koje utječu na električnu mrežu”, ali je sada ponovno uključena.

Elektrana se nalazi na teritoriju pod ruskom kontrolom u Ukrajini. Ne radi, ali se oslanja na stalnu opskrbu energijom za hlađenje svojih reaktora.

U Rusiji, regionalni guverner Roman Busargin rekao je da su dvije osobe poginule u Saratovu nakon što je dron pogodio stambenu zgradu.

Trump gura sporazum do Božića

Trumpova administracija gura postizanje sporazuma o okončanju rata do Božića te je posljednjih tjedana održala nekoliko rundi razgovora s ukrajinskim i ruskim predstavnicima, iako je bilo malo znakova da će doći do napretka.

Još nije potvrđeno koji će europski čelnici prisustvovati berlinskim razgovorima.

Wall Street Journal, koji je prvi izvijestio o detaljima sastanka, rekao je da će sudjelovati britanski premijer Sir Keir Starmer, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Friedrich Merz.

Sastanak Witkoffa i Zelenskog događa se nakon što je Ukrajina SAD-u dala svoju revidiranu verziju mirovnog plana od 20 točaka, najnoviju verziju prijedloga koji se prvi put pojavio krajem studenog i izazvao je buru diplomatskih aktivnosti.

Sudbina teritorija u istočnoj Ukrajini ostaje jedna od najtežih tema u pregovorima, a Kijev odbija ustupiti zemlju koja je nezakonito okupirana, dok Moskva ponavlja svoju namjeru da silom preuzme cijelu regiju Donbasa ako se Ukrajina ne povuče.

Zelenski je skeptično reagirao na najnoviji prijedlog Bijele kuće o rješavanju teritorijalnog pitanja, koji predviđa povlačenje ukrajinske vojske iz regije i njezino pretvaranje u “posebnu ekonomsku zonu”.

Ukrajinski predsjednik rekao je novinarima da će se, prema američkim predloženim uvjetima, Kremlj obvezati da neće napredovati u područja koja su napustile ukrajinske snage, a zemljište između dijelova Donbasa pod ruskom kontrolom i ukrajinskih obrambenih linija efektivno će se pretvoriti u demilitariziranu zonu.

“Što će spriječiti Rusiju u napredovanju? Ili u infiltraciji prerušenih u civile?”, rekao je Zelenskij.

U javnosti su Ukrajina i njezini saveznici u Europi opisali razgovore pod vodstvom SAD-a kao plodonosne i pozdravili napredak u osiguravanju izmjena plana koji se u početku smatrao pogodujućim Rusiji.

Financiranje Ukrajine i zamrznuta ruska imovina

No, posljednjih tjedana bilo je znakova da Trump gubi strpljenje sa Zelenskim i njegovim pristašama na kontinentu.

U oštrom intervjuu za Politico ranije ovog tjedna, američki predsjednik nazvao je europske čelnike “slabima” i ponovio svoje pozive Ukrajini da održi izbore.

Zelenskij je rekao da bi se izbori mogli održati u roku od 90 dana ako SAD i Europa osiguraju potrebnu sigurnost. Izbori su obustavljeni otkako je proglašeno vojno stanje kada je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju u veljači 2022.

Dok se diplomatski pritisak Bijele kuće nastavlja, pozornost u Europi usmjerena je na to kako podržati Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma, a teku se razgovori o sigurnosnim jamstvima i financiranju.

Ukrajinska vlada suočava se s teškom financijskom situacijom: treba pronaći dodatnih 135,7 milijardi eura u sljedeće dvije godine. U petak su se zemlje EU složile zamrznuti na neodređeno vrijeme rusku imovinu u Europi u vrijednosti od oko 210 milijardi eura.

Nada se da će sporazum otvoriti put povratku sredstava Ukrajini ako se sljedeći tjedan postigne dogovor na summitu EU, čime će se Kijevu pružiti financijska pomoć za vojsku i napore za obnovu dijelova zemlje koji su razoreni nakon gotovo četiri godine sveopćeg rata.

Taj potez Kremlj je osudio kao krađu, a ruska središnja banka izjavila je da će tužiti Euroclear, belgijsku banku u kojoj se nalazi velika većina ruske imovine zamrznute nakon invazije.

Dužnosnici još uvijek pregovaraju o točnoj strukturi sporazuma o prenamjeni ruske imovine u ime Ukrajine, a belgijska vlada je posebno skeptična zbog svoje pravne izloženosti kao glavnog vlasnika.

Drugdje je objavljeno da najnovija verzija mirovnog plana koja kruži predviđa brzo pridruživanje Ukrajine Europskoj uniji.

Financial Times je izvijestio da Bruxelles podržava brzi pristup Ukrajine bloku, ideju koju je Ukrajina predložila u najnovijem nacrtu koji je dala Washingtonu.

Ukrajina je formalno podnijela zahtjev za pridruživanje EU nekoliko dana nakon invazije 2022., ali unatoč obećanjima o ubrzanom procesu još je nekoliko godina udaljena od toga da postane članica.

Prema planu, Ukrajina bi postala članica već u siječnju 2027., izvijestio je AFP, pozivajući se na neimenovanog visokog dužnosnika. Nije bilo jasno je li Washington odobrio taj element nacrta.