Sve donedavno su se mnogi Nizozemci tijekom proslava i parada u povodu blagdana Sinterklaasa (svetog Nikole) prerušavali u Crnog Petra. Crnili bi lice, nosili afro periku, velike, viseće naušnice i punije usne obojene u crveno, nalik rasističkim karikaturama iz kolonijalnog doba.




Kampanju protiv Crnog Petra povela je prije 15 godina aktivistička organizacija “Izbacite Crnog Petra” (KOZP), redovito organizirajući prosvjede na paradama Sinterklaasa.


Njezini organizatori vjeruju da su napokon ispunili svoju misiju.


„U ovo doba godine viđali smo stotine Crnih Petara, stotine bijelaca s licima obojenim u crno“, rekao je za AFP Jerry Afriyie, suosnivač KOZP-a, nekoliko dana prije blagdana svetog Nikole.


„Danas je drugačije. Mnoga djeca druge boje kože osjećaju se sigurnije, a čak me i ona najmlađa ispravljaju. Kada kažem Crni Petar, oni kažu Petar“, nastavio je 44-godišnji pjesnik.


Godine 2010., Afriyie je suosnovao organizaciju „Nederlands Wordt Beter“(„Nizozemska postaje bolja“) i uz pomoć volontera pokrenuo kampanju za podizanje nacionalne svijesti o rasizmu.


Zaklada je imala tri cilja: uvrštavanje nizozemske kolonijalne i robovlasničke prošlosti u školski kurikulum, nacionalno obilježavanje te prošlosti te slavljenje blagdana svetog Nikole bez Crnog Petra.


Ostaci ropstva


Crni Petar se u pričama o svetom Nikoli pojavljuje tek sredinom 19. stoljeća u ilustriranoj knjizi “Sveti Nikola i njegov sluga” nizozemskog pisca Jana Schenkmana. U knjizi je prikazan u odjeći sličnoj onoj kakvu su nosile sluge Maura u sjevernoj Africi.


Crni Petar veselija je verzija zločestih pomagača svetom Nikoli kakvi se nalaze drugdje u europskom folkloru i kažnjavaju nevaljalu djecu. Među njima je i Krampus, dobro poznat u Austriji, Hrvatskoj i drugim dijelovima srednje Europe.


„Crni Petar je u suštini crni sluga…u službi bijeloga gospodara“, objašnjava Afriyie.


„Mislim da to 2025. više nije relevantno“, dodaje.


UN-ov odbor za rasnu jednakost ocijenio je još 2015. godina da lik prikazuje “negativne stereotipove” i da ga mnogi ga vide “odrazom ropstva”.


No takva kvalifikacija u Nizozemskoj nije brzo prihvaćena. KZOP-ovi prosvjedi često su izazivali gnjev lokalnih stanovnika. Prosvjednici su često bili napadani jajima, a bilo je i sukoba zbog kojih je trebala intervenirati i policija.


Tek je pokret „Black Lives Matter“ 2020. godine doveo borbu protiv Crnog Petra do značajnog pomaka naprijed.


Tada je ondašnji nizozemski premijer Mark Rutte, koji je godinama tvrdio da je “Crni Petar jednostavno crn“, izjavio da očekuje kako će ta tradicija naposljetku nestati.


Prilagodba tradicije


Danas su mnoge škole, javne televizijske kuće i službena okupljanja odlučile prestati bojati Petra u crno, pa ove godine nije bilo nijednog prosvjeda KOZP-a.


„Dobro je održavati tradicije živima, ali ih možemo malo prilagoditi“, rekla je za AFP Gipsy Peters (35). Bila je odjevena kao suvremeni Petar, lice joj je bilo prekriveno čađom i šljokicama, a na glavi je nosila ljubičastu periku.


Za ovu Nizozemku koja radi u školi, „u fokusu bi trebala biti djeca, a ne boja kože“.


Prema prošlogodišnjoj anketi Ipsosa, 38 posto Nizozemaca željelo je zadržati Crnog Petra, ali to je mnogo manje od 65 posto u 2016. godini.


Crni Petar ipak nije potpuno nestao. Vođa krajnje desnice Geert Wilders jedan je od njegovih najvećih pristaša, a izvan službenih proslava mnogi Nizozemci i dalje se drže te tradicije.


Jaimy Sanders (30) kaže da „nije riječ o rasizmu“.
„Radi se o tome da se djeca zabave“, kaže zaposlenica u tvrtki za vodoinstalacije u Hagu.


U posljednjim godinama Nizozemska se upustila u trnovitu raspravu o svojoj kolonijalnoj prošlosti, koja ju je učinila jednom od najbogatijih zemalja na svijetu, što je kulminiralo službenim ispričavanjima vlade i obilježavanjem ukidanja ropstva svakog 1. srpnja.


„Ova je zemlja napravila veliki korak naprijed u borbi protiv rasizma“, kaže Afriyie.


„Dobro je držati zemlju odgovornom za borbu koju još treba voditi, umjesto da taj teret padne na leđa pojedinaca“.