„Europa je u prijelomnom trenutku”, rekao je premijer na početku svog pola sata dugog govora u Saint-Vincentu, gradiću u autonomnoj talijanskoj regiji Dolina Aoste koji je domaćin foruma Grand Continent.


Kao glavne izazove pred kontinentom izdvojio je obranu, energetiku, konkurentnost i demografiju.




„Demografska politika postaje ključna za položaj Europske unije u odnosu na druge kontinente i središta moći i utjecaja diljem svijeta”, rekao je u izjavi novinara nakon govora.


Stopa fertiliteta u Europskoj uniji 2022. je iznosila 1.47, daleko ispod potrebne zamjenske razine od 2.1, kazao je premijer, dodajući da Hrvatska godišnje gubi 20 tisuća stanovnika. Podsjetio je da je na prijedlog Hrvatske 2019. pitanje demografije uvedeno u strateški program EU-a, što je dovelo do imenovanja prve povjerenice za demografiju – Dubravke Šuice.


Plenković je rekao kako je Europa početkom 20. stoljeća činila četvrtinu svjetskog stanovništva, a danas je kontinent na samo 7.5, a EU na 5.5 posto svjetskog stanovništva.


Istovremeno, populacija Afrike je samo u proteklih deset godina narasla za 300 milijuna ljudi te projekcije pokazuju da će do 2050. imati 2.5 milijardi stanovnika, kazao je premijer.


Energetska ovisnost


Kako bi postigao stratešku autonomnost, nužnu za zaštitu svojih interesa i vrijednosti, EU mora postići i energetsku neovisnost, rekao je premijer.


Količina dostupnih energenata po stanovniku Europe pada već dva desetljeća, ne zato što je oni manje konzumiraju, nego jer kontinent proizvodi puno manje nafte i plina nego prije, kazao je Plenković.


“To djeluje poput skrivenog poreza na svakodnevni život, potiče nesigurnost i političke frustracije”.


Jedan od najučinkovitijih odgovora na taj izazov je renovacija zgrada, jer na njih otpada 40 posto ukupne energetske potrošnje u EU-u, kazao je.


Upozorio je da je energetika danas postala strateško bojište između svjetskih sila, zbog čega energetska tranzicija nije samo klimatski imperativ, nego i geopolitički.


Naglasio je i kako klimatske promjene danas više nisu „daleka prijetnja” nego stvarnost, posebice na jugu Europe i Mediteranu koji se zagrijava 20 posto brže od drugih dijelova svijeta.


Europa stoga mora odlučno smanjivati emisije stakleničkih plinova, no na način koji će jačati, a ne umanjivati njezinu ekonomsku konkurentnost.


Hrvatska trenutačno dobiva 54 posto energije iz obnovljivih izvora, 26 posto od fosilnih goriva, a 20 posto iz nuklearne elektrane Krško.


„Hrvatska nuklearnu energiju smatra ključnom za dugoročnu sigurnost i dekarbonizaciju”, istaknuo je premijer.


Sigurnosna autonomija


Plenković je u svom govoru rekao da Hrvatska podržava napore Europe da preuzme veću odgovornost za svoju sigurnost.


Kontinent je suočen s najopasnijim sigurnosnim okruženjem od Drugog svjetskog rata, upozorio je predsjednik vlade, podsjetivši da je ruski predsjednik Vladimir Putin od stupanja na vlast pokrenuo šest agresija.


„Naivno je misliti da će njegova invazija Ukrajine 2022. biti posljednji pokušaj promjena granica silom.”


Prema premijeru, glavni strateški cilj Moskve u zadnjih godinu dana je pokušaj povratka legitimiteta na međunarodnoj sceni, čemu se Europa mora oduprijeti.


Obavještajne agencije istovremeno upozoravaju da Rusija proizvodi potencijalno trostruko više artiljerijskog streljiva od Europske unije i Sjedinjenih Država zajedno.


Iako ruska mornarica i zračne snage nisu dorasle NATO-ovim, Moskva zadržava prednost velike kopnene vojske okušane u borbi te sve snažnije proizvodnje bespilotnih letjelica, rekao je premijer.


Naglasio je da su dronovi postali ključan čimbenik suvremenog ratovanja te da se Europa tome mora prilagoditi.


Hrvatska se pritom pozicionirala kao globalni lider u proizvodnji FPV dronova, sastavljenih bez kineskih komponenti, kazao je, pa dodao da Hrvatska s Nizozemskom i Latvijom u sklopu Europske koalicije dronova surađuje na zajedničkoj proizvodnji i nabavci takvih letjelica.