Psihijatrijska ordinacija jedan je od sastavnih dijelova specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite koja djeluje u sklopu poliklinike Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, smještene u Parku Nikole Hosta. Psihijatrijska ambulanta u Domu zdravlja namijenjena je odrasloj populaciji.

Kako kaže psihijatrica dr. Sanja Janović, njezin tim u Domu zdravlja njeguje i primjenjuje psihodinamski pristup u individualnoj i grupnoj terapiji te socioterapiji, kako u razumijevanju nastanka mentalnih poremećaja, tako i u njihovom liječenju.

– Članovi tima su visoko educirane magistre sestrinstva smjera mentalno zdravlje, okupacioni terapeut, educirani grupni terapeuti i grupni analitičar. Povremeno gostujemo kod umjetnika, nekada nam je domaćin bio MMSU i gospodin Slaven Tolj, a danas surađujemo s Milijanom Babić u Molekuli, kaže Janović koja je među prvima na ovom području uvela online terapije kad je riječ o psihijatrijskoj pomoći.

Traumatizirano društvo

Iskustvo online terapije koje se u početku koristilo u međunarodnoj edukaciji kao i superviziji, prema njezinim se riječima pokazalo jako korisnim prilikom izbijanja pandemije COVID-19.

– Mi smo već 17. ožujka 2020. lansirali sve programe online terapijske zajednice. Iako preferiramo osobno, »face to face« ili lice u lice iskustvo u interpersonalnoj terapiji, pokazalo se da online oblik terapije mnogim pacijentima olakšava dostupnost psihoterapije uopće. Također, i sve veći broj pacijenata iz cijele Hrvatske pokazuje interes za takvim oblikom ne samo psihoterapije, već i održavanja kontrolnih psihijatrijskih pregleda iz udobnosti vlastitog doma, lakša je dostupnost u slučaju invaliditeta ili onesposobljavajuće bolesti, bez vožnje automobilom, bez parkiranja, gužvi, bez izostanka s radnog mjesta i čekanja reda u čekaonici i sličnog, ističe Janović.

S obzirom na to da se sve više govori o porastu mentalnih poremećaja, na pitanje koji su razlozi njihova porasta, Janović tumači širu sliku nastanka psihičkih poteškoća.

– U prvom redu odabrani kapitalistički model proizvodnih odnosa, ubrzane društvene socio-ekonomske i političke promjene globalno, kompetitivno tržište, nezaposlenost, usamljenost i egzistencijalna problematika. Sve navedeno naslanja se na grupnu matricu transgeneracijski višestruko traumatiziranog društva, kaže Janović.

Iz takvih kompleksnih odnosa, kako ističe, kao zajednički nazivnik nastaju poremećaji prilagodbe i anksiozni poremećaji koji, ukoliko nisu prepoznati na vrijeme i adekvatno tretirani, vode u anksioznost, depresiju, ovisnost te uz iscrpljenje adaptacijskih kapaciteta potom i kronifikaciju simptoma te u konačnici u bolest.

– U teoriji smatramo da nužno ne postoji bolestan pojedinac već bolesna grupa ili društvo ili okruženje. Stoga su i intervencije usmjerene na grupu kao cjelinu, naglašava Janović.

Skidanje stigme

Ova psihijatrica ima dugogodišnje iskustvo rada u bolnici, a kako sama kaže, rad u izvanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti za nju je jako inspirativan.

– Moram reći da je razlika upravo u naglasku na sprječavanju akutizacije, odnosno pogoršanja stanja i potrebe za hospitalizacijom. Mišljenja sam da je apsolutno najvažnija strategija u zaštiti mentalnog zdravlja jačanje ambulantnih programa koji su usmjereni na psihosocijalnu rehabilitaciju koja prevenira relapse poremećaja i bolesti, kao i učestale hospitalizacije, što doprinosi boljim ishodima liječenja. Uz takav pristup mentalni poremećaj prestaje biti stigmatizirajući, postaje svakodnevan, uobičajen, razumljiv i jasan. Kao članovi terapijskih zajednica učimo biti u grupi te pronalazimo svoj glas u grupi. Moram reći da je rad u grupi najstariji i najprirodniji način liječenja, još od pretpovijesnih vremena, kada su ljudi okupljeni u krugu oko vatre dijelili vlastita iskustva. Danas više ne koristimo vatru, ali koristimo iskre elektromagnetskih valova na ekranu ili pak pri ambijentalnoj rasvjeti, smatra Janović.

Unaprijediti dostupnost zdravstvene zaštite

Kad je riječ o mentalnim poremećajima, dostupnost zdravstvene zaštite upravo je dio, kako kaže dr. Sanja Janović, koji bi definitivno trebalo unaprijediti.

– Pritom mislim da bi naročito trebalo omogućiti da korisnici mogu primiti neki oblik pomoći bez da je nužno ući u sustav, odnosno da automatizmom dobiju dijagnozu. Tu naročito mogu pomoći sustavi terapijskih zajednica te reflektirajući prostori za građane, zaključuje Janović.