“Jedan portal objavio je kako ste vi javili sestri svog bivšeg supruga da je pod mjerama. Jeste li tražili ispravak tog članka ili pokrenuli tužbu za klevetu i je li ta informacija istinita”, upitao ju je Grmoja.

Matić je odgovorila kako je već javno demantirala te navode. “Ja sam od četverogodišnjeg svjedoka u jednom kaznenom postupku kandidaturom na ovaj natječaj postala optuženik bez optužnice i osuđenik bez presude”, kazala je te dodala kako je u tom postupku još uvijek svjedok.

“Nisam počinila kazneno djelo koje ste naveli. Glasno ću reći – iznesite sve moje transkripte razgovora, iskaze, deklasificirajte sve, moju dozvolu imate, nemam se sramiti ničega u životu pa ni toga”, naglasila je.

Matić: U cijelom mom životu nema ničega nemoralnog ni neetičnog

Grmoja ju je potom upitao konkretno je li imala mobitel koji je glasio na tvrtku bivšeg supruga Tomislava Ricova, je li s njegovom sestrom razgovarala da je Tomislav pod mjerama i je li o tome razgovarala sa Zoranom Bajićem.

“Svi odgovori su u predmetu, ja na ovaj način na ta pitanja ne mogu odgovoriti”, poručila je Matić.

Naglasila je, odgovarajući SDP-ovu Mišelu Jakšiću, da se protiv nije nikada nije vodio niti jedan postupak – ni kazneni ni etički.

“U cijelom mom životu nema ničega nemoralnog ni neetičnog”, poručila je.

HDZ-ov Ante Babić upitao ju je kako bi rješavala situacije vlastitog sukoba interesa i postoji li neka situacija u profesionalnom smislu u kojoj bi danas drugačije postupila.

“Takvu situaciju bih rješavala kao i do sada u ovih 17 godina – ako se radi o nekome meni bliskome, tražila bih izuzeće. A da li bih drugačije postupila, ne, postupila bih u svemu isto u profesionalnom smislu”, rekla je.

Postupci predugo traju…

Matić je, predstavljajući uvodno svoj program, navela da je posljednjih 14 godina sutkinja Visokog trgovačkog suda, a da je prije toga 11 godina bila sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu.

“Nisam nikada bila predsjednica ni zamjenica predsjednika suda, ali upravljanje predmetom da se smanjuju zaostaci u radu i ubrzavaju sudski postupci od 2015. godine je nešto u čemu imam iskustva”, rekla je odgovarajući Jakšiću ima li iskustva u vođenju sudske uprave.

Kao tri ključna problema navela je predugo trajanje postupaka, previše zaostataka u neriješenim predmetima te neujednačenu sudsku praksu, a koji direktno utječu na povjerenje građana u sudbenu vlast.

“Iz izvješća za 2024. godinu proizlazi da je po broju neriješenih predmeta Vrhovni sud u četiri godine ostvario značajan napredak, dio sudaca s nižih sudova upućeno je na ispomoć, što se pokazalo kao dobra mjera, međutim, Vrhovni sud je u proteklom razdoblju na vrlo visokom stupnju izostavio i zapostavio svoju osnovnu ulogu, a to je ujednačavanje sudske prakse”, ustvrdila je.

Smatra da i dalje treba nastaviti sa svim aktivnostima koje se tiču transparentnih objava sudskih odluka, a stava je i da sudovi ne trebaju imati obrambeni stav prema medijima već suprotno, biti otvoreni kada su u pitanju predmeti od javnog interesa.

Kao problem je istaknula i kako velik dio sudaca smatra da je ispunio svoju sudačku ulogu zato što je ispunio normu rješavanjem lakših predmeta, prilikom čega se, kaže, zaboravlja osnovna uloga suda – pružiti građanima pravično suđenje u razumnom roku.

Maganić upozorila na lošu percepciju neovisnosti pravosuđa

Profesorica građanskog procesnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Aleksandra Maganić upozorila je na poprilično lošu percepciju neovisnosti pravosuđa u javnosti koje takvim smatra tek 28 posto građana dok, primjerice, u susjednoj Sloveniji sa sličnim pravosudnim sustavom čak 55 posto građana ocjenjuje ga neovisnim.

Slovenija je uvela ispitivanja svake dvije godine među građanima, ali i unutar pravosudnog sustava kako bi uočili neuralgične točke i otklonili nedostatke, kazala je, najavivši da bi kao predsjednica Vrhovnog suda i ona uvela slična ispitivanja u Hrvatskoj kako bi se utvrdile točke nezadovoljstva građana, ali i sudaca i službenika unutar pravosudnog sustava.

Kandidatkinja Maganić velikim problemom smatra pravnu nesigurnost koju osjećaju građani te ističe da trebaju imati pravnu zaštitu koju očekuju jer ako se na nju treba čekati pet, šest ili sedam godina jasno je da će biti nezadovoljni.

U središtu odlučivanja sudova mora biti problem kojeg čovjek ima, a suce treba ohrabriti, tu je potrebno više ozbiljnosti o odgovornosti i treba onemogućiti zlouporabe, poručila je predstavljajući svoj program rada.

Predsjednik Odbora Grmoja podsjetio je kako ju je Udruga Franak žestoko kritizirala da brani banke, dok potrošače prikazuje kao one koji žele profitirati na tužbama, na što je Maganić kazala da su njezini stavovi oko švicarskog franka potpuno jasni.

Pritom je ustvrdila da je pokojni predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, koji je široj javnosti kao sudac postao poznat upravo zbog slučajeva švicarskog franka, napravio ‘strašnu procesnu grešku zato što je saslušao deset svjedoka iz Udruge Franak i nijednog bankara, što je povreda jednakosti u postupanju’.

Ivana Malenicu (HDZ) zanimalo je misli li da bi se za suce trebale provoditi redovite sigurnosne provjere, na što je Maganić uzvratila da je provjeru dovoljno obaviti na početku imenovanja za suce, a poslije više ne.

Savić: Glavni zadatak Vrhovnog suda ujednačavanje sudske prakse

I zagrebački odvjetnik Šime Savić, predstavljajući svoj program, ustvrdio je da je glavni zadatak Vrhovnog ujednačavanje sudske prakse, dok mi, upozorava, imamo tri različite odluke oko iste stvari. Zbog toga, ocjenjuje, građani od svih institucija imaju najmanje povjerenja u sudstvo.

“Kakva je to pravda da se predmet vodi po 20 godina i onda zaključimo da je stvar otišla u zastaru? Imamo slučaj Mamića iz Osijeka, u kojemu je počinjena ogromna šteta za pravosuđe, a da ne govorim o tome da je nekoliko sudaca završilo u zatvoru”, kazao je. Savić ističe da suci ne trebaju čuvati ugled suda samo u sudnici nego i na ulici, pa i u gostionici.

Nije dobro, napominje, da se suci priklanjaju određenim politikama ili sudjeluju na nekim javnim događajima. Kandidat za čelnika Vrhovnog suda založio se za povećanje plaća svima u sustavu, od zapisničara do sudaca.

Kako je predsjednik VS-a po položaju i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, SDP-ova Tončija Restovića zanimalo je kako bi obnašao tu dužnost i treba li što mijenjati u DIP-u, na što je Savić uzvratio da nije o tome previše razmišljao, ali da sigurno ima prostora za poboljšanje u radu tog tijela.

Na kraju četverosatne sjednice predsjednik Odbora Grmoja izvijestio je da se klasificirani dopis USKOK-a o kandidatkinji Matić nalazi u saborskom sefu te da svaki zastupnik može zatražiti uvid kako bi imao sve informacije prije glasanja o novoj čelnoj osobi Vrhovnog suda. Danas Odbor, zaključkom HDZ-a, nije glasao niti o jednom kandidatu, već će to učiniti naknadno, no bez definiranog roka.