Napetosti između Venezuele i SAD-a sve su veće, a samo je pitanje trenutka kada će u smjeru Venezuele poletjeti rakete umjesto vrlo oštrih diplomatskih izjava i prijetnji. Američki predsjednik Donald Trump neslužbeno je uveo zabranu letova nad Venezuelom i to ne službenim dopisom, već njemu omiljenim kanalom, objavom na društvenim mrežama.

– Svim zračnim kompanijama, pilotima, narkotrafikantima i krijumčarima ljudi: smatrajte zračni prostor nad Venezuelom i oko nje zatvorenim u potpunosti. Hvala na pažnji, objavio je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social. Zrakoplovne tvrtke koje su do sada letjele za Caracas s priličnom su ozbiljnošću uzele ovu najavu, a letove prema Venezueli već je obustavila većina svjetskih kompanija.

Stanje pripravnosti

Trump je ovu odluku donio bez međunarodno pravnog utemeljenja, i bez suglasnosti Ujedinjenih naroda koji jedini mogu glasati o zatvaranju zračnog prostora iznad neke suverene države. No, Trump se ni prije nije baš pretjerano obazirao na Ujedinjene narode, držeći ih drugorazrednom organizacijom. Režim predsjednika Nicolasa Madura odmah je ustvrdio kako se SAD ponašaju poput kolonijalne sile pokušavajući srušiti vlast u Venezueli.

– Ovo je još jedna ekstravagantna, nelegalna i nepravedna agresija protiv naroda Venezuele, poručilo je venezuelansko ministarstvo vanjskih poslova. Država je već neko vrijeme u stanju pripravnosti očekujući da bi američki udari mogli početi svakoga trenutka. I to ne samo zračni i raketni udari na ciljeve diljem zemlje, već i moguća kopnena invazija kao što je američki predsjednik najavio prije desetak dana. Maduro, bar u svojim javnim izjavama, drži kako će to biti potez na kojemu će snage SAD-a polomiti zube.

– Samo neka dođu, priredit ćemo im iskustvo deset puta gore od onog koje su imali u Vijetnamu. Našu zemlju neće braniti smo vojska, već i milijuni dobrovoljaca, poručio je Maduro.

Ma koliko on optimističan bio, tako nešto je nerealno za očekivati. U okolnostima u kojima se država nalazi već dugo je velika većina stanovništva ne doživljava »svojom«, a režim se održava samo i isključivo silom.

– Venezuela je već godinama u svojevrsnom bankrotu, većina stanovništva živi ispod granice siromaštva. Moral je, u najmanju ruku, vrlo nizak i teško je za očekivati da će se dobrovoljci masovno javljati za sukob s američkim specijalcima. Čak se ljudi neće odazivati na mobilizaciju, a kamoli da će hrliti dobrovoljno u rat protiv SAD-a kako bi očuvali Madura, kaže za naše novine povjesničar dr. Petar Bašić.

Pomilovanje Hernandeza

Korijeni trenutne krize sežu u 2019. godinu kada je SAD, u Trumpovom prvom mandatu, priznao Juana Guaidaoa kao predsjednika Venezuele i uveo stroge sankcije Caracasu, uključujući potpuni embargo na naftu i blokadu imovine u SAD-u. Cilj je bio srušiti Madura, međutim, on je preživio zahvaljujući potpori Rusije, Kine, Kube, Irana i venezuelanske vojske. Bidenova administracija sankcije je donekla ublažila, a nakon predsjedničkih izbora prošle godine, na kojima je Maduro službeno pobijedio s 51 posto, a oporba tvrdi da je zapravo teško poražen, Biden je ponovo pooštrio sankcije.

Trump je u drugom mandatu zaoštrio odnose te prijeti i otvorenim vojnim akcijama. Trumpu je Maduro jedan od primarnih ciljeva, i američki predsjednik tvrdi kako je upravo venezuelanski predsjednik na čelu narkokartela koji u SAD doprema velike količine kokaina. Upravo zato čudi Trumpova odluka da pomiluje bivšeg predsjednika Hondurasa Juana Orlanda Hernandeza, koji se nalazi u američkom zatvoru, osuđen na 45-godišnju kaznu zbog organiziranja šverca 400 tona kokaina u SAD. Riječ je o istovjetnoj optužbi po kakvoj danas Trump proziva Madura. Hernandez je uhićen prošle godine u New Yorku, no u dobrim je odnosima s predsjedničkim kandidatom Nasy Asfurom i to na izborima održanima ovu nedjelju. Očito je puštanje Hernandeza bio signal glasačima kojeg kandidata SAD podržava u ovoj zemlji središnje Amerike.

Spreman i nosač aviona

Nicolas Maduro u Venezueli, što se tiče međunarodne zajednice, nema legitimitet jer se drži da su izbori, na temelju kojih se drži na vlasti, bili pokradeni i lažirani. Upravo zbog toga ove je godine Nobelovu nagradu za mir dobila i venezuelanska oporbenjakinja Maria Corina Machado, koja je pak nagradu posvetila Trumpu. Ubrzo nakon te posvete Machado, Trump je intenzivirao napore na svrgavanju Madura, objavivši kako je CIA-i dao odobrenje za akciju ne ulazeći pri tome u detalje, a poslao je i nosač zrakoplova u blizinu Venezuele kako bi bio spreman za zračne udare.