Lakša promjena poslodavca nakon šest mjeseci rada kod prvog poslodavca i dulji rok za rješavanje dozvole za boravak i rad, neke su od izmjena koje donosi Zakon o strancima upućen u javnu raspravu.

Uvodi se obveza učenja hrvatskog jezika za strane radnike koji bi nakon godinu dana boravka trebali dokazati osnovno znanje hrvatskog. To postaje uvjet za produljenje dozvole za boravak i rad.

U praksi to znači da bi poslodavci i država morali osigurati tečajeve i ispite, a radnici će imati jasan rok i motivaciju za uključivanje u jezičnu nastavu.

Kazne i odgovornost

U svrhu studiranja privremeni boravak bi se strancima produljio s godinu dana na tri godine. Ovim prijedlogom osiguravaju se i dozvole za boravak i za sezonski rad s rokom važenja od tri godine, s time da će sezonski radnik moći raditi do devet mjeseci.

Predlaže se i produljenje dopuštenog razdoblja nezaposlenosti tijekom važenja dozvole. Radnik, naime, više ne bi automatski gubio status čim ostane bez posla, nego bi dobio više vremena za pronalazak novog poslodavca. Time se smanjuje rizik od iskorištavanja, jer strani radnik više nije “vezan” za poslodavca iz straha od trenutnog gubitka boravka.

Nacrt olakšava i promjenu poslodavca nakon šest mjeseci rada kod prvog poslodavca. To za radnika znači da može bez složene procedure napustiti loše uvjete rada ili slabije plaćeno mjesto i prijeći na bolji posao. Na 90 dana se produljuje rok za rješavanje zahtjeva za boravak i rad.

Nacrt uvodi izdavanje dugotrajne vize za neke kategorije državljana trećih zemalja koje u Hrvatskoj mogu podnijeti zahtjev za privremeni boravak. Time postupak ulaska i reguliranja boravka postaje jednostavniji za osobe koje dolaze s jasno definiranom svrhom, primjerice zbog rada, studija ili istraživanja. Strancima to znači skraćenje boravka u konzulatima i policijskim upravama.

Produljenje dozvola moći će se odbiti poslodavcu koji se nađe na tzv. crnoj listi u prvoj godini od kada je poslodavac stavljen na taj popis. Najavljene su jasnije kazne i odgovornosti za one koji krše pravila zapošljavanja i boravka, posebno u dijelu rada “na crno” i zaobilaženja procedura.

Iako je nacrt zakona u javnom savjetovanju manje od dva tjedna, već je mnogo zanimljivih prijedloga i komentara.

Predlaže se tako žurno rješavanje problema dugotrajnih postupaka produženja dozvola za boravak i rad, jer se u pojedinim policijskim upravama čeka četiri do pet mjeseci.

Takva kašnjenja stvaraju ozbiljne probleme poslodavcima i radnicima, kaže jedna predlagateljica, napominjući da stranac smije raditi dok je postupak u tijeku, ali u praksi nailazi na brojne prepreke.

– Stranci koji su u viznom režimu ne mogu napustiti Hrvatsku jer bi im povratak bio onemogućen. To dovodi do situacija da ljudi mjesecima ne mogu posjetiti obitelj. Bez važeće dozvole boravka i rada, ne mogu registrirati automobil.

Banke ne prihvaćaju potvrdu o podnesenom zahtjevu. Stranci ne mogu otvoriti račun, produžiti kartice, koristiti kreditne proizvode ili uredno raspolagati svojim sredstvima. Stranci ne mogu produžiti mobilne ugovore, internetske usluge ili pretplate, objašnjava predlagateljica.

Jedan od komentara i prijedloga kaže da je potrebno dodatno zaštititi radnike trećih zemalja koji su nakon ishođenja radne dozvole, vize, dolaska u Hrvatsku i ishođenja boravišne dozvole započeli rad kod poslodavca koji ih nikad nije prijavio u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

– Zakonodavac treba uzeti u obzir činjenicu da u trećim zemljama iz kojih radnici dolaze ne postoji obveza isplate plaće na bankovni račun, te radnici nisu ni svjesni da poslodavac isplatom plaće u gotovini krši zakon, navodi jedan od sudionika rasprave.

Integracija Ukrajinaca

U svom komentaru Dmytro Yefimenko je istaknuo važnost točke 5. članka 151., koja predviđa mogućnost uračunavanja vremena boravka osoba pod privremenom zaštitom u rok za dobivanje dugotrajnog boravka u Hrvatskoj. Navodeći da je ta odredba usvojena u Saboru 21. veljače 2025., komentator smatra da je njeno ukidanje sada neopravdano.

– Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, od veljače 2025. godine privremena zaštita u Hrvatskoj produljena je za 29.000 osoba. Većina tih osoba i njihovih obitelji već je prilagođena i integrirana u društvo, rade, školuju se, stvaraju obitelji i doprinose gospodarstvu i društvenom životu Hrvatske.

Mnogi Ukrajinci se nemaju kamo vratiti jer su njihova stambena mjesta uništena ili su naseljena područja pod okupacijom. Stoga smatram da točka 5. članka 151. ne bi trebala biti brisana iz predloženog Zakona o strancima, upozorava Yefimenko.

Na tom tragu i Yevhen Kanievskyi podsjeća da je od 2022. više od 30 tisuća državljana Ukrajine pronašlo utočište u Hrvatskoj i nalaze se u statusu privremene zaštite te da Europska komisija planira 2027. okončati ovaj program.

– Zbog ograničenja hrvatskog tržišta rada, koja posebno pogađaju IT-stručnjake, mnogi od njih pružaju usluge tvrtkama izvan Hrvatske, službeno plaćajući poreze kroz otvaranje obrta/d.o.o. u Hrvatskoj.

Međutim, prema trenutačnom zakonu, posjedovanje ovih oblika poslovanja samo po sebi ne otvara put prema boravišnoj dozvoli, budući da se zahtijeva zapošljavanje triju rezidenata Hrvatske, što je za veliku većinu freelancera i kontraktora preveliko financijsko opterećenje, tvrdi Kanievskyi.

On u ime zajednice ukrajinskih IT-stručnjaka koji žive u Hrvatskoj predlaže unošenje nekih izmjena.

– Uračunavati postojanje poslovnog subjekta u Hrvatskoj u obliku obrta/d.o.o. kao samostalnu osnovu za izdavanje dozvole za privremeni boravak te u uračunavanje roka potrebnog za dobivanje dozvole za dugotrajni boravak, uklanjajući zahtjev za zapošljavanjem triju rezidenata Hrvatske. Uračunavati vrijeme provedeno pod privremenom zaštitom u petogodišnji rok potreban za dobivanje stalne boravišne dozvole u Hrvatskoj, predlaže Kanievskyi.

Lani 206.529 dozvola

Nakon zakona koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. podaci su ukazivali na stalno povećanje broja izdanih dozvola za boravak i rad, te je tako 2021. godine izdano 81.995 dozvola za boravak i rad, u 2022. izdano ih je 124.121, u 2023. izdano je 172.499, a u 2024. godini 206.529 dozvola za boravak i rad, što je povećanje od 151,88 posto u odnosu na 2021. te 530,93 posto u odnosu na 2018. godinu.

Nakon izmjena Zakona o strancima 15. ožujka 2025. došlo je do blagog smanjivanja broja izdanih dozvola za boravak i rad, te je u prvih devet mjeseci 2024. godine izdano 158.837 dozvola, a u prvih devet mjeseci 2025. godine 136.194.