Udruga Terra organizirala je okrugli stol pod nazivom “Tražim psihologa – trend, destigmatizacija ili povećana potreba?”, okupljajući ključne stručnjake iz psihologije, zdravstva, obrazovanja i civilnog društva kako bi analizirali dramatičan porast mentalnih teškoća kod djece i mladih.

Na okruglom stolu sudjelovali su: Helena Ferenčević, Danijela Vuković Lerga, Marija Bobanović, Sanja Ćosić, Lidija Butković Anđelić, Sandra Uhoda, Ilinka Serdarević, Nikola Serdarević i Tea Čorak. Već na početku okruglog stola sudionici su se složili da ključan problem leži u drastično smanjenoj toleranciji na frustraciju te nedostatku adekvatnog “emocionalnog ogledala”.

Odrasle osoba koja djetetu pomaže razumjeti i regulirati vlastite intenzivne i često teško kontrolirane emocionalne reakcije. Mentalne teškoće kod djece i mladih rastu brže nego ikad.

Savjetovališta bilježe sve veći broj osnovnoškolaca koji traže pomoć zbog anksioznosti, depresivnosti, emocionalne disregulacije te ozbiljnih kriza, uključujući samoozljeđivanje i suicidalne misli.

Paradoks modernog pritiska

Dr. Lidija Butković Anđelić, spec. psihijatrije i psihoterapeut, upozorila je na paradoks modernog pritiska.

– Djeca i mladi nerijetko traže pomoć ne zato što su emocionalno preopterećeni, nego zato što žele biti koncentriraniji i ‘uspješniji’. To dodatno pojačava njihov stres i pritisak kojem su izloženi, kaže Butković Anđelić.

Helena Ferenčević istaknula je značajan raskorak u znanju. Djeca su slabo upoznata s osnovnim vještinama poput regulacije emocija, komunikacije i rješavanja problema, dok istovremeno “puno više znaju o poremećajima iz online sadržaja”. To stvara veliku zbunjenost i dodatni stres.

Veliki utjecaj pripisuje se digitalnim sadržajima. Stručnjaci su upozorili na dominaciju TikToka i sličnih platformi gdje mladi dobivaju pojednostavljene “dijagnostičke” poruke.

Djeca sve češće preuzimaju “TikTok dijagnoze” i traže savjete od alata umjetne inteligencije, što stvara opasnu iluziju stručnosti i dodatno zbunjuje djecu koja teško razlikuju stvarne simptome od trendova na društvenim mrežama.

Sandra Uhoda iz CeKaDe-a fokus je stavila na temeljnu potrebu.

– Djeci nedostaje prisutnosti, ne samo razgovor, nego stvarno prisustvo uz njih, vrijeme provedeno zajedno i osjećaj da odrasli doista jesu tu, s njima, kaže Uhoda.

Svakodnevna prevencija

Predsjednica Udruge Terra, dr. Ilinka Serdarević, naglasila je da društvo još uvijek slabo reagira na različitosti.

– Problemi mentalnog zdravlja produbljuju se upravo onda kada dijete osjeća da “nije dobro takvo kakvo jest”. Da su djeca koja odstupaju od očekivanih obrazaca prihvaćenija u svojoj okolini, mnogo rjeđe bi bila upućivana psihologu, a ponajprije bi manje patila, kaže Serdarević.

Usprkos rekordnoj potražnji za psihološkom podrškom i ograničenim kapacitetima sustava, Marija Bobanović naglasila je nužnost evaluiranog stručnog rada.

– Važno je da rad psihologa ima početak i kraj, da se evaluira i bude usmjeren na razvoj zdravih oblika ponašanja i vještina koje postaju zaštitni faktori. Nije sve patologija, rekla je Bobanović.

Sudionici su zaključili da mentalno zdravlje nije samo liječenje poremećaja, već prije svega svakodnevna prevencija.

Mentalno zdravlje čuva se svakodnevno, zato je važno ulagati ne samo u liječenje poremećaja, nego i u preventivne programe te u obiteljsko okruženje koje djeci pruža sigurnost, podršku i otpornost prije nego što teškoće prerastu u krizu.

Dr. Ilinka Serdarević je, zaključno, pozvala na zajedničko djelovanje, naglasivši da sustav teško prati rastuće potrebe.

– Zato je ključno da zajedno radimo na dostupnoj, pravovremenoj i stručnoj podršci djeci, mladima i njihovim obiteljima.

Društveni pritisci, nedostatak temeljnih životnih vještina i preopterećenost roditelja guraju sve mlađu djecu prema ozbiljnim emocionalnim krizama, zaključila je Sredarević.