LOV NA POPUSTE

Danas je famozni Crni petak. Očekuje se da će potrošnja ove godine biti veća od lanjske

Dražen Katalinić

Foto Marko Lukunić PIXSELL

Foto Marko Lukunić PIXSELL

Potrošači za Crni petak najviše kupuju odjeću i obuću, elektroniku, igračke, blagdanske dekoracije i namještaj



Za ovogodišnji Crni petak, koji se tradicionalno održava zadnjeg petka u studenom, kao i za nadolazeće rasprodaje krajem godine, planira kupovati gotovo četiri od pet potrošača (79 posto), a gotovo polovina njih (48 posto) pri kupnji planira koristiti generativnu umjetnu inteligenciju, navodi se u izvješću tvrtke Boston Consulting Group (BCG) temeljenom na istraživanju koje uključuje više od 10.000 potrošača u 10 zemalja.


Impulzivna kupnja


Kako je internetska kupovina u velikom porastu, očekuje se da će i ovog Crnog petka brojni građani kupovati robu sniženih cijena »na daljinu«, no s porastom kupovina porasli su i pokušaji online prevara. Stoga Hrvatska udruga banaka upozorava građane da budu oprezni i ističe sve sofisticiranije oblike krađe osobnih i kartičnih podataka. Prevaranti, navodi HUB, upravo u danima najvećih sniženja pojačavaju aktivnosti, ciljajući korisnike lažnim ponudama, oglasima i internetskim trgovinama koje izgledaju uvjerljivo, ali služe isključivo prikupljanju i zlouporabi osobnih podataka.


Ususret rasprodajama, istraživanja pokazuju da je 81 posto potrošača zabrinuto zbog povišenja cijena svakodnevnih potrepština. Unatoč brigama, kupci koriste rasprodaje na kraju godine kao način na koji mogu dobiti najviše za svoj novac, navodi se u izvješću BCG-a, pri čemu su pokloni i dalje najveća motivacija za kupnju, a nakon toga potrošnja na osnovne potrepštine. Četvrtina potrošača ove godine planira kupovati samo za sebe, oko 40 posto ih planira koristiti opcije plaćanja poput »kupi sada, plati kasnije«, a 44 posto njih izjavljuje kako će dio budžeta usmjeriti na skuplje proizvode za osobni užitak.




Godišnje istraživanje Hrvatske gospodarske komore o ponašanju potrošača uz ostalo donosi i uvid u ponašanje pri impulzivnim kupnjama, koje nisu isključivo posljedica trenutnog raspoloženja kupca, već i kombinacija emocija, prilika i procjene budućih potreba, kažu u HGK-u i navode tri najčešća razloga impulzivne kupnje: prilike poput prigodnih ponuda i sezonskih sniženja (49,2 posto), nagrađivanje samog sebe za ostvareni uspjeh (27,3 posto) te kupovina za buduće potrebe, najčešće poklona (23,6 posto).


Cijena je najbitnija

 


Istraživanje Hrvatske gospodarske komore o potrošačkim navikama pokazuje da potrošači pri odabiru i kupovini prehrambenih proizvoda i dalje najviše vrednuju cijenu, promotivne ponude te sirovinski sastav proizvoda. Istraživanje je također pokazalo da zadovoljenje osnovnih potreba (hrana i roba široke potrošnje, stanovanje, zdravlje i prijevoz) najviše opterećuje budžete kućanstava u Hrvatskoj. Pri tom čak 90 posto ispitanika navodi da promjena cijena značajno i vrlo značajno utječe na kućni budžet te na financijsku stabilnost njihovih kućanstava. Snažan rast bilježi online kupovina: u posljednja tri mjeseca 75 posto građana kupovalo je na specijaliziranim internetskim stranicama.

Anketa BCG-a otkriva pak da potrošači kupovinu sve više planiraju pametno i ranije, a više od pola ih ponude počinje istraživati već u listopadu ili početkom studenoga. To znači da će odgađati kupnje kako bi iskoristili prednosti popusta, a pri istraživanju će se još više okrenuti umjetnoj inteligenciji. Najviše je koriste pri usporedbi proizvoda (46 posto), pronalasku ponuda (44 posto) i istraživanju artikala (42 posto). U izvješću se navodi da umjetna inteligencija stvara nove generacije pametnih kupaca koji očekuju odmah dostupne personalizirane odgovore, što trgovce tjera na veću vidljivost i preciznost unutar ekosistema vođenih umjetnom inteligencijom. Kupci i dalje daju prednost jasnim i transparentnim popustima. U svakoj zemlji uključenoj u ovo istraživanje potrošači su naglasili kako je jasno sniženje na artiklima njihov najdraži tip ponuda.


– Krajem godine sniženja postaju bojište za pažnju kupca, ove sezone pravi test predstavlja povjerenje kupaca, kaže Nate Shenck, globalni voditelj maloprodaje u BCG-u i koautor izvještaja te dodaje da će najuspješniji trgovci biti oni koji rano stupe u kontakt s potrošačima, jasno komuniciraju i dostavljaju točno ono što je obećano.


Srušeni rekordi


Prošlogodišnji Crni petak srušio je sve dosadašnje rekordne potrošnje jer su hrvatski građani tada, prema podacima Porezne uprave, potrošili više od 154 milijuna eura, što je oko 19 milijuna eura ili 14 posto više nego godinu ranije, a prema podacima o fiskaliziranim računima, taj porast ostvaren je sa samo 0,7 posto više izdanih računa. Očekivano, najveći dio ostvarenog prometa, od 122 milijuna eura, realiziran je kod trgovaca, što je 7,6 posto veći promet nego na Crni petak 2023. Kako se rasprodaje i akcije nastavljaju i tijekom vikenda nakon Crnog petka, u trgovinama smo lani dodatno potrošili još 262 milijuna eura, uz napomenu da u podatke o fiskalizaciji nije uključena kupovina putem interneta. Prosječan iznos računa bio je 21,85 eura, oko dva posto više nego u usporedivom vikendu 2023.


Potrošači za Crni petak najviše kupuju odjeću i obuću, elektroniku, igračke, blagdanske dekoracije i namještaj. Očekuje se da će potrošnja za ovogodišnji Crni petak biti veća od lanjske zbog nastavka rasta osobne potrošnje potaknutog rastom kupovne moći, ali i sve popularnije online kupovine.


S obzirom na to da smo običaj Crnog petka preuzeli od Amerikanaca, gdje popusti iznose i do 80 posto, potrošači u Hrvatskoj dosad su očekivali veće popuste, a dočekaju ih sniženja od 20 do 30 posto. Zbog toga mnogi u Hrvatskoj Crni petak smatraju marketinškom taktikom trgovaca. Iz udruga za zaštitu potrošača podsjećaju kupce da provjere može li se kupljena roba vratiti i dobiti povat novca ili pak zamijeniti drugom robom jer trgovci nemaju tu obvezu učiniti po zakonu i radi se o njihovoj dobroj volji, s čime potrošači uglavnom nisu upoznati.