Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) jučer nije raspravljalo o prijedlogu odluke o prebacivanju više inovativnih onkoloških terapija s Liste posebno skupih lijekova na bolničke proračune.

Kako su nam priopćili iz Direkcije HZZO-a, sporna je odluka jučer skinuta s dnevnog reda sjednice i poslana na doradu.

Što će to značiti u budućnosti te hoće li se i dalje preispitivati mjesto spomenutih inovativnih terapija na Listi posebno skupih lijekova ili će se pronaći neko drugo rješenje, nije poznato. No odluka zdravstvene administracije je, očito, barem privremeno povučena pod pritiskom javnosti.

Strah pacijenata

Riječ je, kako smo pisali, o inovativnim lijekovima za liječenje nekih oblika raka dojke, raka pluća i raka prostate te mijelofibroze.

Pacijenti su iskazali ozbiljnu zabrinutost za dostupnost ovih terapija i liječenje bolesnika kojima takav lijek može spasiti život.

Vijest o tome u javnost je ovog tjedna plasirao saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot, tvrdeći da bi takva odluka dovela do urušavanja zdravstvenog sustava i onemogućila liječenje onkoloških pacijenata. Iz udruga koje zastupaju prava onkoloških bolesnika i njihovih obitelji, udruženih u platformu Onkologija.hr, iskazali su bojazan da bi se prebacivanje troška ovih terapija na prenapregnute bolničke proračune moglo negativno odraziti na osiguravanje terapija za najteže bolesnike.

Zapitali su se i kako će se to odraziti na postignuti uspjeh u liječenju raka dojke, pluća i prostate, jer poznato je da se Hrvatska danas može pohvaliti najboljim rezultatima baš u liječenju ovih sijela raka.

Pritom su upozorili da se HZZO prije donošenja ovakvih odluka mogao konzultirati s ravnateljima bolnica, stručnim društvima i udrugama oboljelih.

Činjenica je, na koju se pozivaju u HZZO-u, da je količina novca u zdravstvu ograničena, a da pacijenti istodobno očekuju da na Listu posebno skupih lijekova redovito dođu nove inovativne terapije koje se počnu primjenjivati u drugim europskim državama.

Da bi se održao taj model, HZZO redovito revidira svoje liste lijekova, tražeći najekonomičnija rješenja za osiguravanje dostupnosti lijekova.

U tom procesu povremeno neki lijekovi »ispadnu« s Liste posebno skupih lijekova, ali ih pacijenti i dalje primaju na teret bolničkih proračuna ili pak s osnovne liste lijekova HZZO-a.

Sve veći teret

Poznavajući loše financijsko stanje u zaduženim bolničkim budžetima, skepsa ravnatelja bolnica prema prebacivanju tog troška na njihov proračun je razumljiva, kao što je razumljiv i strah oboljelih da bi mogli ostati bez terapije koja njima znači život.

Lista posebno skupih lijekova nastala je pred 20 godina upravo u namjeri da se skupa terapija osigura svim hrvatskim pacijentima s određenom indikacijom, jer bolnički proračuni nisu mogli adekvatno odgovarati na potrebe svih pacijenata za liječenjem.

Danas se u HZZO-u redovito rado hvale podacima o tome koliko je Lista posebno skupih lijekova u zadnjih 20 godina narasla.

Od 2005., kada je nastala, a uključivala je samo četiri lijeka za koje je HZZO tada izdvajao oko 23 milijuna kuna, u 2025. godini dosegnula je iznos od čak 392 milijuna eura.

Skupe moderne terapije sve veći su teret za zdravstveni sustav, no taj je trošak, smatraju ravnatelji, najbolje regulirati upravo uz pomoć Liste posebno skupih lijekova, koja je najbolje kontrolirani segment potrošnje lijekova.

Onkološki bolesnici pak očekuju da se spriječi svako buduće prebacivanje odgovornosti za njihove terapije s jedne na drugu instancu, odnosno da svaka buduća odluka HZZO-a poveća dostupnost novih generacija lijekova i ishode liječenja onkoloških bolesti.