Pozdravivši što se u prijedlogu zakona uvode i neke dobre novosti poput nove Agencije za medije, financijske transparentnosti medija, Ivan Račan (Klub SDP-a) istaknuo je u utorak, u saborskoj raspravi, potrebu cjelovite reforme medijskog zakonodavstva.

“Mi smo po različitim europskim mjerilima na samom dnu po medijskim slobodama, po utjecaju politike na urednike, po slobodi rada novinara kao i po pritisku na novinare koji se odvija na različite metode – ne samo od kapitala, urednika i direktora, nego i tzv. slapp tužbe “, upozorio je.

Istaknuo je i da Europski akt o slobodi medija traži potpunu neovisnost regulatornih tijela od političkog utjecaja a imamo rješenje u kojem će Vlada predlagati, a Hrvatski sabor imenovati upravna tijela Agencije za medije i predsjednika Vijeća za medije. Uz to, upozorio je i da je HRT pod političkim pritiskom vlasti jer “apsolutno sve pokazuje da je”.

Račan je kazao i da se prijedlog zakona u prvom čitanju ne može prihvatiti jer on zadovoljava samo nužni minimum kako bi se moglo reći da se nešto napravilo vezano uz EMFA-u, ali nema nikakve suštinske promjene.

Miletić (Most): Agenciju za medije ne biraju mediji, struka i neovisni eksperti nego politika

I Damir Barbir (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) smatra da se predloženi zakon predstavlja kao zaštita medija dok u biti služi kao minimalno usklađivanje s europskom Uredbom dok se stvarni problemi “guraju pod tepih”.

Marin Miletić (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) upozorio je da Agenciju za medije ne biraju mediji, struka i neovisni eksperti nego politika tj. članove Vijeća za medije koje upravlja Agencijom imenuje i razrješuje Sabor na prijedlog Vlade. Drži i da stoga riskiramo stvaranje regulatora koji će biti ovisan o vladajućoj većini.

Na potrebu izmjena zakona o medijima, o HRT-u i zakona o elektroničkim medijima kako bi se maknuo politički utjecaj na izbor ravnatelja i upravnih tijela javnih medijskih servisa (HRT-a i Hine) založila se Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo!).

Smatra da je predloženi zakon suho tehnički te ne dotiče ključne pretpostavke za ostvarivanje slobode medija i zaštite pluralizma na tržištu medijskih usluga.

Obuljen Koržinek: Zakon o EMFA-i će medije učiniti transparentnijim i sigurnijima

Za razliku od oporbe, HDZ-ova Anđelka Salopek rekla je da predloženi zakon štiti novinare od političkih ili ekonomskih pritisaka. Naglasila je i da će njegovim donošenjem građani dobiti medije koji su transparentniji, odgovorniji, neovisniji te otporniji na pritiske, što je temelj svakog demokratskog društva.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek pak u završnom obraćanju istaknula je da su na HRT-u i u Hini zaposleni profesionalci koji ne dolaze ili ne odlaze “s ovom ili onom vlašću” već su to ljudi koji profesionalno obavljaju svoje poslove i značajno doprinose kvalitetnom medijskom okružju u RH.  Istaknula je da će nam predloženi zakon o EMFA-i pomoći da društvo učinimo boljim, a medije transparentnijim i sigurnijima.

Predstavljajući prijedlog Zakona podsjetila je da se EMFA, obvezujući Akt o slobodi medija, primjenjuje od 8. kolovoza 2025. i u cijelosti je obvezujuća te da se izravno primjenjuje u svim državama članicama EU.

Istaknula je i da se EMFA bavi uredničkom neovisnošću, transparentnosti vlasništva, raspodjelom državnog oglašavanja kao i određenim principima koji se tiču nadzora nad radom regulatornih tijela.

“Naglasak je stavljen na potpunu prilagodbu hrvatskog pravnog okvira zahtjevima Uredbe i to na uspostavu mehanizama koji osiguravaju transparentnost vlasništva i financiranja, sprječavanje neprimjerenih političkih utjecaja na medije i zaštiti uredničke neovisnosti”, rekla je.

Naglasila je da se kao jedan od ključnih ciljeva nametnula potreba uspostave novog snažnijeg regulatora koji će po prvi put u Hrvatskoj objedinjavati cjelokupni medijski sektor te sadašnja Agencija za elektroničke medije postaje Agencija za medije koja po prvi put uključuje i tiskane medije.